Zagorski godišnjak

Zagorski kolendar, Zagreb 1959.

Zagorski godišnjak, publikacija koju je 1970–78. izdavalo Kulturno-prosvjetno društvo hrvatskih Zagoraca »Matija Gubec« u Zagrebu. Nastavljač je Zagorskoga kalendara, koji je 1946. izdalo Prosvjetno društvo hrvatskih Zagoraca »Matija Gubec«, a koji je zbog pomanjkanja financijskih sredstava, nakon stanke od 11 godina, izlazio kao Zagorski kolendar (1957–69). Od 1960. publikacija je izlazila u okviru Biblioteke Društva te se numeracija na pojedinim svescima odnosila i na nakladnički niz. Kalendar iz 1946. uredio je Milan Husinec, a odgovorni urednici Kolendara bili su potom Branko Svoboda (do 1962) i A. Vokaun-Dokmanović (1963–69). Godišnjak su pak uređivali Hrvoje Perković (1970) i do kraja izlaženja I. Ladika (1971–78).

Od početka se Kalendar, poslije Kolendar, profilirao kao zbornik publicističkih, znanstvenih i stručnih radova autora iz Hrvatskoga zagorja i okolice. Osim praktičnih priloga (kulinarski recepti, savjeti za domaćice, savjeti za prvu pomoć kod nesreće, pravni savjeti, popisi sajmova s datumima održavanja i sl.) i kalendarskoga dijela, u Kolendaru su objavljivani muzikološki (V. Žganec), teatrološki (Adolf Wissert, Geno Senečić, J. Živković, S. Batušić), etnološki (Branko Pleše, Geza Varković), etimološki (Franjo Košćec), geografski (Vladimir Blašković) i politički (Milan Masnec) članci te povijesni pregledi (Eugen Veček, S. Vuković, B. Svoboda, I. Strahonja), stručni članci o lovstvu i ribarstvu (Nikola Fijan), ratarstvu (Vjekoslav Kiš), vinogradarstvu i podrumarstvu (Franjo Švigir), veterinarstvu (Mladen Hajsig) i medicini (Ivan Iveković, M. D. Grmek), šumarstvu i drvnoj industriji (Nikola Goger), gospodarstvu (Ratimir Mec, A. Kozina) i prometu (K. Filić). Uz poeziju (Vladimir Nazor, G. Krklec, A. Vokaun-Dokmanović, Stjepan Ostroški, Vladimir Kovačić, Zlata Kolarić Kišur, I. Ladika, V. Parun, D. M. Domjanić, Oktavijan Malenić, Stjepan Belaj, Ratko Zvrko, Mirko Miholić, Mladen Kušec, Vjekoslav Majer, I. Jembrih) i kratku prozu (I. Ladika, Vilko Ivanuša, Ivana Brlić-Mažuranić, Ivan Milčetić, B. Svoboda), Kolendar je donosio i književnoteorijske priloge (P. Drechsler, F. Švelec) te ratne zapise (Ivica Družinec, N. Brixy). U rubrici Naši najmlađi surađivali su školarci svojim pjesmama, a u rubrici Šala i satira šaljivim anegdotama Vinko Podgajski, Rudolf Deda, M. Dobrovoljac i dr. Autori umjetničkih priloga bili su renomirani slikari i kipari.

God. 1970. redakcijski odbor promjenu naziva u godišnjak objasnio je time da Kolendar »nije imao punu formu uobičajenog kalendara«, da su članci i po sadržaju i po formi bili »kao zbornik književnih i ostalih dostignuća iz nauke i prosvjete« te da se »zbog svoje aktualnosti i sadržaja može prodavati cijelu godinu«.

Znatno je smanjen broj gospodarskih članaka iz područja ratarstva, stočarstva, veterinarstva i medicine, a praktični prilozi i savjeti u potpunosti su izostavljeni. Sadržajno se orijentirao na stručne i znanstvene članke iz različitih područja kulture, povijesti umjetnosti, teatrologije, muzikologije, astronomije, povijesti, povijesti književnosti, povijesti NOB-a i povijesti Društva »Matija Gubec«, a osim Zagoraca, surađivali su i autori iz svih krajeva Hrvatske. Objavljivana je i poezija (G. Krklec, I. Ladika, Mihovil Pavlek Miškina, V. Parun, I. Jembrih), kraća proza (Z. Kolarić Kišur, Zdenka Marković, I. Strahonja, Zvonimir Milčec, I. Ladika), putopisi (Matko Peić, Stjepan Sivoš) i dijelovi dramskih komada (Slavko Kolar). U posebnim prilozima pratio se rad Kulturno-prosvjetnoga društva hrvatskih Zagoraca »Matija Gubec«, a u rubrici Naši mladi suradnici objavljivani su učenički pjesnički i prozni uradci.

LIT.: A. Kozina, »Zagorski godišnjak 1970«, Hrvatsko zagorje, 2(1970) 1–3. • I. Ladika, Tridesetgodišnjica našeg Društva, u: Zagorski godišnjak 1975, Čakovec 1975.

I. Klobučar Srbić