Zelenjak

spomenik Antunu Mihanoviću i hrvatskoj himni, Oto Munder, 1935.

Zelenjak, sutjeska rijeke Sutle između Cesargradske (Cesarske) gore na hrvatskoj strani i Kunšperške gore na slovenskoj strani. Zbog slikovitosti i botaničko-florističkih obilježja, još je 1949. zaštićen kao prirodna rijetkost, potom 1969. kao rezervat prirodnoga predjela te naposljetku 2011, zajedno s okolnim gorskim prostorom, kao značajni krajobraz Zelenjak – Risvička i Cesarska gora s površinom od 287 ha. U središnjem dijelu, nazvanom Mihanovićev dol, na križanju cesta koje vode prema Kumrovcu, Klanjcu i Tuhlju, podignut je 1935. spomenik A. Mihanoviću i hrvatskoj himni. Obelisk visok 13,2 m obložen je rustikalno klesanim kamenim blokovima unutar kojih se nalazi brončani reljef s Mihanovićevim likom, oko kojega su prikazani seljaci s oruđem u rukama. Ispod reljefa nalazi se kamena ploča sa stihovima Lijepe naše i s posvetom. Spomenik je podignut na inicijativu Družbe »Braća Hrvatskoga Zmaja« o 100. obljetnici objave Mihanovićeve pjesme, a napravljen je po zamisli arhitekta Ota Mundera. Klesanje blokova od autohtona kamena povjereno je Jaroslavu Strehi, dok je brončani reljef izradio akademski kipar Rudolf Ivanković. Podignut je zahvaljujući dragovoljnim prinosima domoljuba iz cijele Hrvatske, a otkriven 24. XI. 1935. pred više od 20 000 ljudi. Po raširenoj predaji, Mihanović je upravo u Zelenjaku našao nadahnuće za pisanje stihova pjesme Horvatska domovina, koja je postala hrvatskom himnom. Nedaleko od spomenika, između rijeke Sutle i ceste u smjeru Kumrovca, nalazi se izletište Villa »Zelenjak−Ventek«; prvu gostionicu na tome mjestu obitelj Ventek otvorila je 1936.

N. Jagarčec