Židovina

ostatci utvrde, XIII. st.

tlocrt ostataka utvrde

Židovina, srednjovjekovna utvrda podignuta iznad potoka Selnice, nedaleko od njezina izvora, na vrhu strmoga brijega Ivanščice, na 692 m nadmorske visine. Ni jedan povijesni izvor ne spominje ju pod tim imenom pa se pretpostavlja da je to noviji, pučki naziv. Podignuta je vjerojatno u drugoj polovici XIII. st., a napuštena prije XVI. st. S tri strane pristup joj je zbog okomitih stijena gotovo nemoguć. Može joj se pristupiti samo sa zapadne strane, po sljemenu brijega kojim je zaravanak povezan s ostalim masivom Ivanščice. Da bi se zapriječio slobodan pristup do utvrde, na najužem dijelu zaravanka bio je prokopan jarak (danas se nazire samo u konfiguraciji terena), čime je cijeli kompleks bio umjetno odvojen od ostalih obronaka Ivanščice. Četverokutna branič-kula jedini je sačuvani i danas vidljivi objekt na Židovini. Iako zidovi nisu vidljivi u cijelosti, može se pretpostaviti da je bila duga oko 11 m, a široka oko 9 m. Zidovi su od kamena lomljenca, debljine oko 2 m. U šuti su pronađeni ulomci opeke, pa se pretpostavlja da je najviši dio kule bio obzidan opekom. Iza kule, na malome zaravanku, vjerojatno su se nalazili gospodarski objekti, staje i slično. Uz dijelove arhitekture na samome lokalitetu pronađena je i kasnosrednjovjekovna keramika i pećnjaci.

LIT.: K. Filipec, Neznani srednjovjekovni grad na gori Ivanščici, Opuscula archaeologica, 23–24(1999–2000).

K. Filipec