Zvonec

Zvonec, Krapina 2010.

Zvonec, pokladni »humoristično-satirični list« koji od 1906. s prekidima za fašnik izdaje Udruga »Humoristično društvo Zvonec« iz Krapine. Jedan je od prvih fašničkih listova u Hrvatskoj, odmah nakon samoborske Srake, koja izlazi od 1904, a na koju se uredništvo Zvonca u prvome broju i poziva. S motom »Zvonec zvoni, nič ne čkomi!«, počeo je izlaziti kao »godišnjak posvećen na uspomenu fašnika«. Ime urednika mu je razjašnjeno jer je u početnim brojevima kao vlasnik i odgovorni urednik bio potpisan Fašnik, a list je tiskala Tiskara S. Sinovca u Krapini. Izlazio je do pred Prvi svjetski rat, ali nisu sačuvani svi brojevi. Nakon Prvoga svjetskog rata izlazio je sporadično do 1925, ovisno o financijama, iznoseći »poroke, mane i humor« Krapinčana, naglašavajući da su redaktori lista imali »vražjeg okapanja s onima koji ne vole istinu bez odijela«. Do Drugoga svjetskog rata izlazio je neredovito, tiskan je u Krapini, a uređivali su ga Toni Presečki (1931), Ivan Šojat (1934), Josip Tretinjak (1938–40) i Ivan Ravenščak (1941) pod geslom »Zvonec zvoni, nič ne čkomi, svako leto jače goni!«. Nakon 28-godišnjega prekida, 1969. oživljava ga D. Kozina, prvi poslijeratni urednik, uz pomoć Zdenka Vincelja Pube, a za karikature je bio zadužen Miroslav Capek. Iste godine izišla su u Krapini dva broja: prvi za fašnik, a drugi uoči Festivala kajkavske popevke Krapina pod geslom »Po dolu i gaju, po dragomu kraju, od Zvonca lepšega ni gda o Festivalu zvoni!«. Od 1973. list izlazi kontinuirano. Glavni je urednik Zvonimir Antolović, odgovorni i povremeno grafički urednik D. Kozina, a izdavači su: Društvo inženjera i tehničara iz Krapine (od 1973), Turističko društvo Krapina (od 1978), D. Kozina (1991), Humoristično društvo »Zvonec« Krapina (od 1992) te Udruga »Humoristično društvo Zvonec« iz Krapine (od 2000). Od 2000. list izlazi u boji na glatkome papiru. Kako se autori tekstova u fašničkim listovima najčešće ne potpisuju, mnogi su ostali nezabilježeni. Ipak, poznato je da su ga karikaturama i crtežima ilustrirali M. Gregurović Grga, J. Brezinščak, Ivanka Kveton, M. Arbanas, Zlatko Presečki, M. Capek, R. Stipković Stip, Ivan Miholić te Hrvatsko društvo karikaturista Zagreb, a proznim tekstovima, stihovima i aforizmima satiričnoga karaktera obogatili M. Dobrovoljac Žmigavec, S. Petanjek, B. Staroveški, Viktor Vincelj, Z. Vincelj Puba i dr.

S ciljem očuvanja hrvatske karnevalske, fašničke kulture, list u cijelosti izlazi na kajkavskome, baveći se na satiričan način gospodarskim i kulturnim temama te događanjima koja »na smeh tiraju«, posebice onima vezanima za Festival kajkavskih popevki. Kao pokladni list, tradicionalno ismijava mane i slabosti, posebice pripadnike vlasti (od općinske, gradske, županijske i državne do političkih stranaka), izazivajući svojim štiklecima u »svakom purgeru i dotepencu« smijeh. U povodu 800. obljetnice prvoga pisanog spomena Krapine, u Zvoncu iz 1993. opisani su svi važniji povijesni događaji vezani uz Krapinu.

LIT.: D. Kozina, Za dobru volju: 1906–2006., Vincekovo, Martinje, svadbeni običaji, Krapina 2006.

I. Klobučar Srbić