Babić

Babić (Babić Gjalski), plemićka obitelj, domaćega podrijetla, s posjedima u nekadašnjoj Zagrebačkoj i Varaždinskoj županiji od XVIII. do XX. st. Zahvaljujući bogatstvu, temeljenomu na prihodima s nekoliko manjih obiteljskih posjeda, i ženidbenim vezama s uglednim zagorskim plemićkim obiteljima (Csakani, Komáromy, Gjalski ili de Gyala i dr.) te obnašanjem različitih upravnih i sudskih službi u Zagrebačkoj i Varaždinskoj županiji, Babići su se od nižega zagorskog plemstva tijekom XIX. i prve polovice XX. st. uzdignuli među uglednije plemićke obitelji Hrvatskoga zagorja. Prvi poznati član obitelji bio je Franjo (druga polovica XVII. st. – prva polovica XVIII. st.), kojemu je hrvatsko-ugarski kralj i rimsko-njemački car Karlo VI. Habsburgovac 1716. podijelio hrvatsko-ugarsko plemstvo. U braku sa suprugom Elizabetom Csakani imao je kćer Julijanu te sinove Vuka i Antuna. Potomak Matije Babića, Ivan, poginuo je u bitki kraj Austerlitza 1809. Uspon obitelji započeo je s Ivanovim sinom Matijom (1776–1824), pravnikom, koji je 1809. uzeo dvorac i plemićki posjed Gredice u zakup od svojega rođaka Petra Komáromyja, a 1813. ga je konačno i kupio, prodavši prethodno svoje djedovsko imanje u Pokuplju. Matijin sin Tito (1813–1892), vlastelin i odvjetnik, obnašao je niz upravnih, sudskih i političkih dužnosti. Među ostalim, kao simpatizer hrvatskoga narodnog preporoda bio je zastupnik u Hrvatskome saboru (1848, 1861. te od 1878) i zajedničkome Ugarsko-hrvatskom saboru (1881), podžupan (od 1861) i vršitelj dužnosti velikoga župana Varaždinske županije (1864). U braku s Jelenom, rođ. Šandor Gjalski, imao je kćeri Mariju, Olgu i Jelku, te sinove Alberta, Nikolu, suca Antona te pravnika, političara i književnika Ljubomila, s umjetničkim imenom → Ksaver Šandor Gjalski. Antonov sin bio je Ljubo, slikar i sveučilišni profesor (1890–1974), a Ljubin sin Ivan pravnik (1899–1949). Ivan je imao sina Ivana, fizičara i alpinista (1927–1953) te kćer Ljiljanu, udanu Glaser (1929–2005) .

LIT.: I. Bojničić, Der Adel von Kroatien und Slavonien, Nürnberg 1899. • S. Belošević, Županija varaždinska i slobodni i kraljevski grad Varaždin, Zagreb 1926. • K. Š. Gjalski, K stogodišnjici moga otca, Zagreb 1913. • B. Zmajić, Babić, Hrvatski biografski leksikon, 1, Zagreb 1983.

K. Regan