bankarstvo

Prva zagorska štedionica, Krapina

bankarstvo. Moderno bankarstvo u Hrvatskoj razvija se od sredine XIX. st. s pojavom veresijskih udruga i pučkih predujmionica, kreditnih zadruga i štedionica a potom i banaka. U Zagrebu je 1846. osnovana Prva hrvatska štedionica, a u Varaždinu 1868. Varaždinska štedionica i 1873. Varaždinska županijska štedionica.

Prvu predujmionicu u Zagorju osnovao je za područje tadašnje brdovečke općine 1873. → Đuro Jelačić, tadašnji predsjednik Hrvatsko-slavonskoga gospodarskoga društva. Tu su prvi put zajam mogli dobiti i seljaci, što je ujedno i prvi primjer seljačkoga zadrugarstva. Predujmionica je uspjelo djelovala sve dok je bio živ njezin osnivač. Bankarska tradicija otpočela je u Krapini, gdje je 1884. rad započela Prva zagorska štedionica. U Krapini je 1895. osnovana i Krapinska štedionica kao dioničko društvo a u Ivancu 1896. Ivanečka kotarska štedionica, rad koje je 1906. nastavila Ivanečka štedionica. U Donjoj Stubici osnovana je 1900. Poljodjelska banka, a 1905. i Stubička štedionica. U Beli kraj Novoga Marofa osnovana je 1902. Kreditna hrvatska seljačka zadruga, a u Vinici 1905. Vinička štedionica, koju je nakon likvidacijskoga postupka 1914. preuzela Prva hrvatska štedionica. U Krapini je 1906. osnovana Banka i štedionica za Zagorje. Od 1907. do 1948. poslovala je Banka i štedionica d.d. Krapinske Toplice, koja je 1935. osnovala podružnicu u Zagrebu.

Nakon Prvoga svjetskog rata u Ivancu je djelovala podružnica Prve hrvatske štedionice iz Zagreba i podružnica Centralne banke za trgovinu, obrt i industriju iz Zagreba, poslovanje koje završava 1925. Širenjem svojega poslovanja Prva zagorska štedionica preimenovana je 1921. u Centralnu banku d.d. Krapina i već sljedeće godine svoje sjedište premjestila je u Zagreb, a u Krapini je nastavila poslovati njezina podružnica. Nakon prestanka rada 1925. krapinska podružnica nadalje je djelovala kao Bankovno komanditno kreditno društvo Krapina do 1945. U Krapini je 1935. osnovana Zanatlijska štedno-kreditna zadruga koja je neprekidno djelovala sve do 1990-ih.

Nakon 1945. posebnu ulogu imala je Zemaljska banka za Hrvatsku, preteča današnje Hrvatske narodne banke. God. 1946. sve banke FNRJ bile su udružene u jedinstvenu Narodnu banku. Nakon 1954. uslijedilo je masovno osnivanje komunalnih banaka. Komunalna banka i štedionica Varaždin, osnovana 1956, imala je svoju podružnicu u Ivancu. Najznačajnije su bile komunalne banke u Krapini i Zaboku osnovane 1957. U Zaprešiću je poslovala ispostava Komunalne banke Zagreb. God. 1957. osnovana je Komunalna banka i štedionica Krapina sa sjedištem u Zlataru. Početkom 1959. sjedište je preseljeno u Zabok, a tek od 1961. sjedište se nalazilo u Krapini. Bankarskom reformom 1961. bile su ukinute štedionice i zadružne banke. Od 1962. podružnice Narodne banke postaju jedinice Službe društvenoga knjigovodstva. God. 1966. završava rad komunalnih banaka. U Zaboku je komunalna banka postala Zagorska komercijalna banka, koja je 1967. postala podružnica Kreditne banke Zagreb, od 1977. udružene u Zagrebačku banku. Poslije je djelovanje te banke jedno vrijeme opet osamostaljeno pod nazivom Zagorska osnovna banka, koja se od 1990. vratila u sastav Zagrebačke banke. Komunalna banka i štedionica Varaždin promijenila je 1966. naziv u Komercijalna banka Varaždin, a od 1981. nosi naziv Varaždinska banka. Nekadašnja komunalna banka u Krapini od 1968. je bila filijala Kreditne banke Zagreb, preteče Zagrebačke banke. Zanatlijska štedno-kreditna zadruga u Krapini 1979. nastavlja rad pod nazivom Obrtnička štedno-kreditna zadruga, sve do 1991, kada je zadruga preoblikovana u Gospodarsku štedionicu »Ivan Löw« (po utemeljitelju prve zadruge).

Od 1993. u Krapini posluje podružnica Privredne banke Zagreb. Ta se podružnica 1995. osamostalila pod nazivom Krapinsko-zagorska banka, ali se 2000. ponovno vratila u sastav Privredne banke Zagreb. Gospodarska štedionica »Ivan Löw« kao dioničko društvo preimenovana je 1995. u Krapinsku štedionicu, potom opet u Zagorsku banku sve do 2004. kada je postala dio Samoborske banke. U Zaboku je 1995. osnovana Štedno-kreditna zadruga koja od 2007. djeluje pod nazivom Zagorska kreditna unija. Varaždinska banka sa svojom velikom poslovnom mrežom, dijelom raširenom i na zagorsko područje, 2004. je ušla u sastav Zagrebačke banke.

Danas u Hrvatskome zagorju djeluje nekoliko banaka s razgranatom mrežom poslovnica. Addiko bank Hrvatska (do 2016. godine Hypo Alpe-Adria-Bank) ima poslovnicu u Zaprešiću kao i Agram banka (do 2019. godine Kreditna banka Zagreb). Erste&Steiermärkische bank iz Rijeke (nastala spajanjem Bjelovarske, Čakovečke i Trgovačke banke 2000. i Riječke banke 2003) ima poslovnice u Krapini, Zaboku i Zaprešiću, Hrvatska poštanska banka u Zaboku i Zaprešiću kao i OTP banka. Privredna banka Zagreb ima svoje poslovnice u Ivancu, Krapini, Zaboku, Zlataru i Zaprešiću. Poslovnice Raiffeisenbank Hrvatska su u Zaboku i Zaprešiću. Samoborska banka ima poslovnice u Humu na Sutli, Krapini, Krapinskim Toplicama, Pregradi, Svetom Križu Začretju i Zaboku. Najveću mrežu poslovnica ima Zagrebačka banka – u Bedekovčini, Donjoj Stubici, Ivancu, Konjščini, Krapini, Mariji Bistrici, Novom Marofu, Pregradi, Zaboku, Zaprešiću i Zlataru. Gotovinsko poslovanje omogućeno je u svim poštanskim uredima Hrvatske pošte i na brojnim bankomatima. Osim bankovnih jedinica djeluju još Wünsterot stambena štedionica u Krapini i Zaprešiću te Zagorska kreditna unija u Zaboku.

LIT.: M. Androić i D. Feletar, Prilozi za povijest varaždinskog bankarstva, Varaždin, 1983. • D. Mudrinjak, Stopedeset godina bankarstva u Hrvatskoj, Banka, 3(1992) • S. Laljak, Prva hrvatska predujmionica u Novim dvorima 1873. godine, Zaprešićki godišnjak, 10–11(2001–02). • D. Kozina, Krapinska vremena, Krapina 2013.

D. Mudrinjak