Belošević

Belošević, plemićka obitelj koja je plemstvo stekla 1635, kada je kralj Ferdinand II. Habsburgovac dodijelio Stjepanu Beloševiću (? – druga polovica XVII. st.) i obitelji Babochay zajednički plemićki list. Stjepanovi su potomci 1825. dobili potvrdu plemstva, što im je 1827. sankcionirao Hrvatski sabor.

Iz obitelji je poteklo više istaknutih osoba, koje su djelovale u javnome životu Varaždinske, Zagrebačke i Požeške županije, obnašajući različite vojne i svjetovne službe i časti. Među njima su Mauricije (1775–1818), kapetan konjaničke čete Varaždinske županije, s kojom je sudjelovao u protunapoleonskim ratovima, Vasilije (1874–1927), sveučilišni profesor, ekonomski pisac i veliki župan Požeške županije (1917–19), Oto (1900–1945), internist, sveučilišni profesor i predsjednik Liječničke komore (1938–1941) te → Stjepan Belošević (1857–1935), varaždinski gradski načelnik (1893–96), podžupan (od 1898) i veliki župan Varaždinske županije (od 1910), banski savjetnik u Zagrebu (1909–10) i autor mnogih radova o prošlosti varaždinskoga kraja i Hrvatskoga zagorja.

Pojedini članovi obitelji držali su posjed Dobri Zdenci sjeveroistočno od Gornje Stubice, posjed i dvorac Bračak kraj Zaboka te posjed Donje Selno zapadno od Krapinskih Toplica.

LIT.: I. Bojničić, Der Adel von Kroatien und Slavonien, Nürnberg 1899. • S. Belošević, Županija varaždinska i slobodni i kraljevski grad Varaždin, Zagreb 1926. • V. A. Duišin, Zbornik plemstva u Hrvatskoj, Slavoniji, Dalmaciji, Bosni-Hercegovini, Dubrovniku, Kotoru i Vojvodini, Zagreb 1938. • T. Radauš, Belošević, Hrvatski biografski leksikon, 1, Zagreb 1983.

K. Regan