Boranić, Dragutin
Boranić, Dragutin, jezikoslovac (Kraj Donji kraj Marije Gorice, 19. XII. 1870 – Zagreb, 1. IX. 1955). Osnovnu školu i gimnaziju polazio je u Zagrebu, gdje je 1897. diplomirao hrvatsku i slavensku filologiju na Filozofskome fakultetu. Radio kao srednjoškolski profesor u Osijeku, Vinkovcima i Zagrebu. Doktorirao je 1899, 1906. habilitirao i postao privatni docent na zagrebačkome Filozofskom fakultetu; od 1909. izvanredni, od 1912. redoviti profesor. Umirovljen 1941, reaktiviran 1945. i ponovno umirovljen 1946. Od 1924. redoviti član JAZU; tajnik Akademijina razreda za književnost 1926–41. Pjesme i pripovijesti objavljivao u Bršljanu, Smilju, Pobratimu, Prosvjeti. Prevodio je s češkoga i ruskoga. Studije i članci iz lingvistike, etnologije i književne povijesti objavljeni su mu u Obzoru, Narodnim novinama, Pobratimu, Nastavnome vjesniku (urednik 1905–07), Našem dobu, Radu JAZU, Ljetopisu JAZU, Zborniku za narodni život i običaje Južnih Slavena, koji je uređivao više od 50 godina, od 1902. do smrti, objavivši u njemu više priloga o slavenskome folkloru. Najveći obol dao je proučavanju književnoga jezika i pravopisa. Pisao je o značenju i uporabi refleksivnih glagola, o onomatopejskim riječima za životinje u slavenskim jezicima, o barbarizmima, zauzimajući se za umjereni purizam, zoološkoj i botaničkoj terminologiji i nomenklaturi. Radio je na izdanjima Hrvatskoga pravopisa → Ivana Broza; nakon Brozove smrti 1893. tiskao ga je pod imenom Broz–Boranić (19043, 19064, 19115, 19156 ), a od 1921. s manjim izmjenama samo pod svojim imenom i s naslovom Pravopis hrvatskoga ili srpskoga jezika, slijedeći i dalje Brozovo fonološko načelo. Do 1955. izišlo je 15 izdanja. S Petrom Skokom nadzirao je rad na Akademijinu Rječniku hrvatskoga ili srpskoga jezika. U Zaprešiću je 1985. priređena izložba i održan stručni skup uz tridesetu godišnjicu Boranićeve smrti. God. 2001, u ediciji Stoljeća hrvatske književnosti, objavljena je knjiga Jezikoslovne rasprave i članci koja donosi, uz članke hrvatskih vukovaca, nekritičkih nasljedovatelja i hvalitelja Vuka Stefanovića Karadžića i Đure Daničića (F. Iveković, I. Broz, Tomo Maretić, Vatroslav Rožić, Milan Rešetar, Antun Radić, Nikola Andrić), i dva Boranićeva teksta (O dramama Ivana Kukuljevića Sakcinskoga iz 1898. te predgovor Pravopisu hrvatskoga ili srpskoga jezika iz 1921).
LIT.: M. Gavazzi, Dragutin Boranić, Ljetopis JAZU, 1955, 62. • S. Laljak, Dragutin Boranić, uz 30-g. smrti (katalog izložbe), Zaprešić 1985. • S. Babić, Vidljivi i nevidljivi rad Dragutina Boranića, Zaprešićki godišnjak, 5(1995). • M. Samardžija, Dragutin Boranić, u: Jezikoslovne rasprave i članci, Zagreb 2001.
S. Laljak