Cesargradska gora
Cesargradska gora (Cesarsko brdo), niska gora u zapadnome dijelu Zagorja s najvišim vrhom Japicom (509 m). Zajedno s Risvičkom gorom (Krunplovo, 325 m) čini kratak gorski niz između Sutle i doline potoka Lučelnice (Sveti Križ) duljine 4,5 km i širine do 2,5 km. Ime je dobila po utvrdi → Cesargrad. Nastavak je slovenskoga gorskog niza Orlica–Kunšperška gora, od koje je oštro odvojena kanjonskim prodorom doline Sutle, Zelenjakom. Tektonskim pokretima oblikovana je asimetrična blokovska struktura sa strmim padinama prema Sutli na zapadu i Podgori na sjeveru, manja strmina prema jugu, te blagim padinama prema sjeveroistoku. Osnova je građena od srednjotrijaskih dolomita, dolomitnih breča i dolomitiziranoga vapnenca, rubno pokrivenih gornjobadenskim vapnencima i neogenskim klastitima. U vapnencima iznad Cesarske Vesi oblikovan je fluviokrš s ponikvama, a u klastitima padinski reljef. Strme padine i vršni dijelovi prekriveni su šumama hrasta kitnjaka, običnoga graba, crnoga graba i bukve, dok su rubna područja gusto naseljena i poljoprivredno iskorištena. Zbog geomorfoloških i botaničkih posebnosti područje površine 2,87 km2 zaštićeno je 2011. kao značajni krajobraz Zelenjak – Risvička i Cesarska gora. Na južnoj predgorskoj stepenici razvio se Klanjec, najveće naselje zapadnoga ruba. U blizini ruševina Cesargrada planinari iz Klanjca podignuli su 1951. planinarski dom. Najkraći mu je pristup iz Klanjca.
N. Buzjak