Forma prima

Forma prima, park skulptura na otvorenome, smješten u šumi kraj prapovijesnoga nalazišta na brdu Josipovcu u Krapini; djeluje u sastavu Pučkoga otvorenog učilišta Krapina. Sastoji se od tridesetak drvenih skulptura velikoga formata, nastalih tijekom međunarodnoga kiparskog simpozija Forma prima, koji se u Krapini održavao od 1976. do 1982. na prijedlog Muzeja evolucije i Galerije Hušnjakovo, odnosno njihovih tadašnjih voditelja Željka Töpfera i Ane Töpfer, radi populariziranja krapinskoga arheološkog nalazišta. Tijekom simpozija 1976. skulpture su izradili Antun Babić (Magna mater), Petar Hadži Boškov (Vertikalna kompozicija), Ksenija Kantoci (Jahač), Edo Kovačević (Šafran u slavu cvijeća), Zvonko Lončarić (Ptica), Izvor Oreb (Duh prašume), Heribert Nothnagel (Adam i Eva); 1977. Želimir Janeš (Roga), Ivan Lesiak (Debeli anđeo), Oto Logo (Ptica), Rudolf Moratti (Fetiš), Aleksandar Srnec (Signal), Đurđa Zanoški (Bizon); 1978. George Apostu (Očevi i sinovi), Dora Kovačević (Otvaranje), Slavko Krajnc (Kurent), Ivan Lovrenčić (Vjeverica), Boris Nikoloski (Klin), Milan Struharik (Žena), Kimitaka Takeuchi (Pomak); 1979. Vera Dajht Kralj (Japa), Gheorge Iliescu (Libela), Franjo Kodrić (Pil oraču), Mitsuru Koido (Prsti), Nikola Njirić (Kvartet), Ivan Sabolić (Čekanje), Ryszard Zamorski (Smiješak); 1980. Stjepan Brlošić (Snaha), Dragica Čadež (Građevni simbol), Josip Diminić (Adam i Eva), Kuzma Kovačić (Proljeće na Josipovcu), Ritsuko Nakase (Drvo u prostoru), Octavian Olariu (Monoxila); 1981. Zlatko Zlatić (Kobilica), Kanzo Takasu (Krug); 1982. Dušan Subotić (Nosorog). Zbog lošega stanja skulptura, koje desetljećima nisu bile adekvatno održavane i zaštićivane, 2004. započelo je njihovo obnavljanje koje je povjereno kiparu K. Rodu. Do sada je restaurirano 18 skulptura te je obnovljen ulazni prostor u park sa stubama, rad Vjenceslava Richtera.

D. Kozina