Gotalovec

kapela sv. Petra, XV–XVIII. st.

kapela sv. Petra, XV–XVIII. st.

tlocrt kapele sv. Petra

Gotalovec, naselje u općini Budinščina, sjeveroistočno od upravnoga središta; 139 stanovnika. Razvilo se podno sjeveroistočnih obronaka Ivanščice, u blizini potoka Krapinice i Topličice. Srednjovjekovna utvrda Gotalovec u dokumentima se prvi put spominje u XV. st. Sagradila ju je plemićka obitelj → Gotal, po kojoj je i dobila ime. U njihovu se vlasništvu nalazila sve do smrti posljednjega muškog potomka obitelji, Emerika Gabrijela 1740. Poslije je Gotalovec stekao Ljudevit Bedeković Komorski ženidbom s Emerikovom udovicom Jelenom Rozalijom Somogy. Nakon Bedekovića Komorskih utvrdom je upravljala obitelj Petković, a zatim obitelj Erdődy, koja ga je napustila poslije potresa 1880. u kojem je teško stradao. Posljednji ostatci Gotalovca bili su uklonjeni 1912, kada su iskorišteni za gradnju obližnje ceste. Jezgru utvrde činila je visoka trokatna kula s kruškastim puškarnicama i ulaznim portalom u prizemlju s polukružnim nadvojem, uokvirenim kamenim gredama te ukrašenim zaglavnim kamenom s uklesanom 1322. godinom. U XVII. st. kuli su sa sjeverne i istočne strane prigrađena dva krila nejednakih dimenzija, pa je otad Gotalovec dvokrilni dvorac izdužena i uska stepeničastog tlocrta, kojim je dominirala kula izbačena u punome volumenu iz južnoga pročelja. U blizini mjesta gdje je stajao dvorac nalazi se gotička barokizirana kapela sv. Petra. Pripada župi u Zajezdi, a nekada je služila kao dvorska kapela obitelji Gotal. Članovi obitelji imali su u njoj svoju grobnicu, o čemu svjedoče kanonske vizitacije iz XVII. st. Jednobrodna je građevina nižega pravokutnog svetišta iza kojega se nalazi još niža poligonalna grobna kapela. Uz južnu stranu prostrana broda, kojega bridove izvana podupiru kontrafori, prigrađena je pravokutna sakristija. Osim sa zapadne strane, u kapelu se može ući i kroz trijem pravokutna tlocrta koji je prigrađen uz sjevernu stranu broda. Na zapadnoj strani kapele izdiže se zvonik s baroknom kapom. Oštećena u požaru 1755, kapela je konačan oblik dobila obnovom koju je 1758. proveo glavni prepozit zagrebačke katedrale Stjepan Puc, sin Barbare Gotal. Tada je cijela unutrašnjost nadsvođena kupolastim svodovima (češkim kapama) – kvadratičnim u svetištu i trima pravokutnima u brodu. U svetište je postavljen glavni barokni oltar sv. Petra proširen lukovima ophoda, rad zagrebačkoga kipara Josipa Stallmayera. Noviju oltarnu sliku, postavljenu početkom XX. st., okružuju kipovi sv. Pavla, sv. Stjepana Prvomučenika, sv. Ulrika i sv. Andrije. Na atici se nalazi kip Marije s Djetetom, a poviše alegorijski prikaz smrti u obliku kostura koji raskida grb obitelji Gotal. Uz baroknu propovjedaonicu iz približno 1758, u brod su bili postavljeni bočni ranobarokni oltari sv. Roka i sv. Marije Magdalene koje je u posljednjoj četvrtini XVII. st. za zagrebačku katedralu izradio Ivan Komersteiner (danas u Restauratorskome centru u Ludbregu). Na raskrižju u središtu mjesta nalazi se mali poklonac sv. Ane i Trpećega Krista. Na podnožje od rustičnih kamenih blokova nastavlja se zidana kapelica otvorena s prednje strane polukružnim nišama. U donjoj ostakljenoj niši drveni je kip sv. Ane iz XIX. st., a u gornjoj zoni u maloj niši sjedeći je kip Trpećega Krista, pučki rad također iz XIX. st. – Djeca su školu pohađala u Zajezdi, sve do 1952, kada je u Gotalovcu osnovana mjesna područna škola koja je djelovala u sastavu škole u Budinščini. Zbog smanjenja broja učenika, škola je prestala djelovati.

LIT.: M. Bogović, Grad Gotalovec, u: Pripověsti, Zagreb 1859. • Krapinsko-zagorska županija – Umjetnička topografija Hrvatske, 4, Zagreb 2008. • I. Bralić i G. Budanec, Novo ruho kapele sv. Petra u Gotalovcu, u: Zbornik III. kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti, Zagreb 2013.

A. Kaniški i K. Regan