grad, vlastelinski

Pusti Lobor, XIII–XVII. st.

ostatci kapele, XV. st., Cesargrad

tlocrt ruševina Grebengrada

grad, vlastelinski, utvrđeno boravište velikaša, visokih crkvenih dostojanstvenika i viteških redova u srednjem i novom vijeku na teže pristupačnome položaju posjeda. U literaturi se spominje još pod nazivima burg, kastrum, utvrđeni plemićki grad, utvrđeni feudalni grad i zamak. Sastoji se od jedne ili više obrambenih građevina međusobno povezanih obrambenim zidom ili nizom obrambenih zidova u jedinstvenu fortifikacijsku cjelinu. U sklopu zidova nalazile su se gospodarske (skladišta, staje, mlin, preša, bunar, cisterna i dr.), stambene (palas) i sakralne građevine (kapela) koje su, ovisno o veličini kompleksa i ponajprije materijalnome položaju njegova vlasnika, mogle biti sagrađene i kao samostalne građevine unutar obrambenih zidova grada. Prve takve komplekse na području Hrvatskoga zagorja izvori bilježe krajem XII. st. i u prvoj polovici XIII. st. (→ utvrde ili fortifikacije).

Razvitak topništva u XVII. i XVIII. st. i prestanak izravne osmanske prijetnje uvjetovao je napuštanje većine zagorskih gradova, koji su prepušteni propadanju. Tu sudbinu izbjegli su tek oni bliži prometnicama i naseljima, koji su u baroknom duhu pregrađeni u dvorce (Trakošćan, Veliki Tabor, Stari grad u Krapini, Stari grad u Varaždinskim Toplicama), dok je većina zbog izoliranosti svojega položaja bila napuštena. Barokni izgled većina je sačuvala sve do danas, dok je Trakošćan u XIX. st. u historicističkome stilu pregrađen u raskošnu rezidenciju.

Poslije Drugoga svjetskog rata vlastelinski gradovi Hrvatskoga zagorja stavljeni su pod zakonsku zaštitu, a krajem XX. i početkom XXI. st. pokrenuta su arheološka istraživanja i zaštitni radovi s ciljem uključivanja ostataka gradova u turističku ponudu. Danas se arheološki istražuju i obnavljaju Stari grad u Krapini, Vrbovec, Grebengrad, Gradišće kraj Margečana, Cesargrad, Čanjevo, Donja i Gornja Stubica, Veliki Tabor i Kostelgrad, dok su na Paki i Konjščini ti radovi završili djelomičnom faksimilskom obnovom te njihovim uključivanjem u turističku ponudu Krapinsko-zagorske županije.

LIT.: D. Miletić, Plemićki gradovi kontinentalne Hrvatske, Zagreb 2012. • Z. Horvat, Burgologija: srednjovjekovni utvrđeni gradovi kontinentalne Hrvatske, Zagreb 2014.

K. Regan