Hrašćina (naselje)

župna crkva sv. Nikole Biskupa, XVI–XVIII. st.

župna crkva sv. Nikole Biskupa, XVI–XVIII. st.

unutrašnjost župne crkve sv. Nikole Biskupa, XVI–XVIII. st.

Hrašćina, naselje u istoimenoj općini u istočnome dijelu Zagorja, na brežuljkastome području istočno od doline rijeke Krapine; 76 stanovnika. Leži na 235 m visine. Razvijeni su poljodjelstvo, stočarstvo i obrt. Najvredniji kulturni spomenik je župna crkva sv. Nikole Biskupa, jednobrodna građevina tlocrta u obliku križa, s gotičkim svetištem, zvonikom uz brod i dvjema bočnim kapelama. Spominje se 1334, a s današnjim svecem zaštitnikom sv. Nikolom 1598. Izgrađena je na prostorno dominantnome mjestu. Njezini feudalni patroni bili su isprva gospodari Grebengrada, a poslije gospodari Novoga Marofa. Jedna je od rijetkih crkava u Zagorju s očuvanom romaničkom i gotičkom osnovom. Barokizirana je u XVII. i XVIII. st. Svod joj ukrašavaju iluzionističke slike iz XVIII. st. koje se pripisuju pomoćnicima A. J. Lerchingera. Oltari i propovjedaonica s kipovima evanđelista i Mojsija su kasnobarokni. Glavni oltar ima reprezentativni drveni retabl postavljen 1761; u središnjoj niši nalazi se Sveto Trojstvo, a u širokim međuprostorima kipovi svetih Petra i Pavla. Povrh gotičkoga dovratnika sakristije nalazi se grb obitelji Pethő de Gerse. Obnovljena je 1992. Uz crkvu se nalazi župna kurija, zidana katnica građena na prijelazu iz XVIII. u XIX. st., pregrađena 1882. nakon što je bila oštećena u potresu. Nedaleko od crkve nalazi se zidani poklonac sv. Ane Samotreće s početka XIX. st. U podnožju kipa uzidana je rimska nadgrobna stela s dvama poprsjima iz II. st. Područna škola Hrašćina, kao i većina drugih hrašćinskih ustanova i udruga, nalazi se u susjednome Trgovišću. Gradsko naselje (oppidum) Hrašćina spominje se 1346. kao središte područja koje je u XIII. st. obuhvaćala → Hrašćinska županija. Naselje je formirano uz tržni prostor podno župne crkve. U kasnijim povijesnim etapama na povoljnijem prometnom položaju nedaleko od Hrašćine razvilo se novije naselje → Trgovišće, koje je preuzelo obilježja područnoga središta.

D. Njegač i F. Škiljan