humski govor

humski govor, jedan od idioma gornjosutlanskoga dijalekta (→ jezik). Obuhvaća govor stanovnika općine Hum na Sutli, tj. rubnoga hrvatskoga jezičnog prostora prema slovenskomu. Budući da je riječ o rubnome idiomu, on u mnogočemu odudara od središnjih govora gornjosutlanskoga dijalekta, odnosno očuvala su se starija stanja koja su se izgubila u središnjim govorima, a ujedno su se razvile i nove značajke. Značajka je humskoga govora razvoj praslavenskoga stražnjeg nazala ǫ, na mjestu kojega dolazi dvoglas au (rauka, ruka; raup, rub). Naglasni je sustav posve pojednostavljen, odnosno govor je jednonaglasan (dga, duga), a složenice iznimno imaju i dva naglaska (njstrši, najstariji; njšrja, najšira). Za razliku od vrlo jednostavna naglasnog sustava, samoglasnički sustav vrlo je složen. U naglašenu slogu ima čak 11 jedinica: tri diftonga, ei (cvit, cvijet; nibo, nebo), ou (nuč, noć; uko, oko) i au (kut, kut; kupati, kupati), te osam monoftonga, tri klasična (i, a, u) i pet specifičnih (ẹ – nč, ništa;  – pč, peć; ọ – člvek, čovjek; ü – kljǘn, kljun; ö – krh, kruh). Nositelj sloga može također biti i slogotvorno r (pŕst, prst). Nazalno j na nekim mjestima zamjenjuje klasično nj (k, konj; dhae, disanje), a zvučni suglasnici (b, d, g, z, ž) na kraju riječi ispred stanke zamjenjuju se bezvučnim parnjacima (p, t, k, s, š), tj. nema opreke po zvučnosti. Sonant v prelazi u f u sredini riječi pred bezvučnim suglasnikom (popifka, popijevka). U glagolskome pridjevu radnome završno l zamjenjuje se neslogotvornim u̯, koje dolazi iza samoglasnika (fsu̯, sjeo; ču̯, čuo). Osobna zamjenica za prvo lice jednine glasi js, a pokazne su zamjenice tti, tta, ttọ i tsti, tsta, tstọ.

U novije doba humski govor promiču izvorni govornici: B. Brezinščak Bagola, koji je objavio zbirku pjesama Humske popeifke (2013), s priloženim CD-om uglazbljenih pjesama (Fanika, Humčanka, Humčani, Rauže, Od Zagreba do Štajera, Štamperli krampamperli), N. Brezinščak, ravnateljica Narodne knjižnice Hum na Sutli i predsjednica Odbora za pripremanje Rječnika humskoga govora, Grozdana Drašković, vjeroučiteljica, pjesnikinja i skladateljica (Daj mi povej, Vrni se čim prejt), Tomislav Maras, umirovljeni učitelj, te skladatelji Siniša Miklaužić, Elena Ciglenjak i Tomica Kolar. God. 2007. humski je govor upisan na Listu zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara RH.

LIT.: A. Celinić, Gornjosutlanski dijalekt kajkavskoga narječja u svjetlu fonologije, u: Hrvatski dijalektološki zbornik, 17, Zagreb 2011. • ista, Upute za pisanje i čitanje, u: B. Brezinščak Bagola, Humske popeifke, Hum na Sutli–Varaždinske Toplice 2013.

M. Lončarić i R.