Inker

logo, 1950–53.

prvi probni tanjur, 1953; MUO

vazica, oko 1953; MUO

Inker, tvornica keramičkih proizvoda u Zaprešiću. Osnovana je 1948. kao Keramička industrija Pojatno sa sjedištem u Zagrebu i bila je prva tvornica keramike i porculana u Hrvatskoj. Iste godine započela je izgradnja postrojenja i obuka zaposlenika. Proizvodnja u tvornici započela je 1951. God. 1953. preimenovana je u Jugokeramiku, koja je proizvodila podne i zidne keramičke pločice, porculanske tanjure i posude te sanitarnu keramiku. U skladu s tadašnjim načinom poslovanja i udruživanja unutar iste grane, 1963–71. poslovala je udruženo s ciglanom → Zagorka iz Bedekovčine, a pridruženo im je bilo i poduzeće Glinokop iz Dubrave Zabočke. Od 1953. do 1973. za svoje radnike gradila je stambene zgrade u Zaprešiću te bitno utjecala na gospodarski i društveni razvoj grada. S početnih tristotinjak radnika broj je ubrzo narastao na 725 radnika (1955), potom na 895 radnika (1959), da bi u 1980. dosegnuo 2500, među kojima je pretežito bila ženska radna snaga. Osnovala je i poduzeće Keracommerc kao vlastiti prodajni lanac (1968), koji se poslije osamostalio kao poduzeće Kerametal. Izlazio je i tvornički list (1965–93) te bilten 7 dana, a ime poduzeća nosio je i zaprešićki nogometni klub (→ Inter). Bila je jedna od najvećih tvornica u SFRJ u svojoj grani, a osobito je prednjačila po primjeni dizajna u proizvodnji. Poznate Jugokeramikine dizajnerice, koje su radile u Odjelu prototipa, bile su Anica Kuhta Severin, Dragica Perhač, Marta Šribar i Jelena Antolčić. God. 1991. tvornica je preimenovana u Inker. Tada je u njoj još uvijek radilo više od 2000 radnika, a privatizirana je i prestrukturirana kao dioničko društvo 1993. Prodana je inozemnomu kupcu, budimpeštanskoj tvrtki Zalakerámia Rt. (1997) te je 2000. broj radnika smanjen na 850. God. 2006. vlasnikom je postala španjolska grupacija Roca Corporación Empresarial S.A., nakon čega se osuvremenio i povećao kapacitet proizvodnje. Od 2009. tvornica djeluje pod imenom Inkerpor d.o.o. u sastavu španjolske keramičarske tvrtke Porvasal S.A. God. 2022. ugašena je proizvodnja, a u Zaprešiću je ostao poslovno-distributivni centar. Zagrebački Muzej za umjetnost i obrt postavio je 2010. izložbu dizajnerskih proizvoda tvornice nazvanu Porculanski sjaj socijalizma – dizajn porculana, Jugokeramika/Inker 1953.–1991., autorice Koraljke Vlajo.

LIT.: Inker: pedeset godina djelovanja do vrhunskih rezultata, Zaprešić 2003. • M. Štrbac, Porculanski sjaj socijalizma, Oris, 12(2010) 65.

D. Vojak i R.