Kraljevec na Sutli (područje Općine)

Kraljevec na Sutli, općina u jugozapadnome dijelu Krapinsko-zagorske županije. Pretežno brežuljkasto područje s nizinom uz rijeku Sutlu na zapadu i jugozapadu te dolinom potoka Lučelnica na istoku, s površinom 26,8 km². Općinsko sjedište i najveće naselje je Kraljevec na Sutli. Obuhvaća naselja (broj stanovnika, 2021): Draše (145), Gornji Čemehovec (101), Kačkovec (148), Kapelski Vrh (100), Kraljevec na Sutli (318), Lukavec Klanječki (65), Movrač (122), Pušava (28), Radakovo (455), Strmec Sutlanski (109). Ukupno 1591 stanovnik (2021); broj stanovnika 2011–21. bio je u padu (-7,9%). Manji dio radno aktivnoga stanovništva zaposlen je u poljodjelstvu, zatim u prerađivačkoj industriji i trgovini, a znatan je udjel dnevnih migranata zaposlenih izvan općine. Područje općine uglavnom pripada župi Presvetoga Trojstva sa sjedištem u Kraljevcu na Sutli. U sastavu Osnovne škole Pavla Štoosa u Kraljevcu na Sutli djeluje područna škola u Radakovu. Većina udruga, društava i klubova ima sjedište u Kraljevcu na Sutli. U Kačkovcu djeluje Kuburaško društvo »Ban Toma Erdődy« (2007), koje njeguje običaj uskrsnoga pucanja iz kubura. U Vatrogasnu zajednicu općine Kraljevec na Sutli udruženo je šest DVD-a: DVD Kraljevec na Sutli (1928), DVD Kačkovec (1932), DVD Draše (1936), DVD Radakovo (1950), DVD Gornji Čemehovec (1953) i DVD Lukavec Klanječki (1956). U Radakovu se na brdu Grača nalazila srednjovjekvna utvrda za koju nema podrobnih podataka kojemu je razdoblju pripadala, a na brdu Jantunušak, također u Radakovu, franjevci su podigli samostan sv. Antuna koji je srušen u potresu 1625, pa su franjevci nakon toga preselili u Klanjec, gdje su potom podigli novi samostan.

Općina Kraljevec osnovana je prije Prvoga svjetskog rata u sastavu kotara Klanjec u Varaždinskoj županiji. Područje današnje općine u razdoblju 1962–92. bilo je u sastavu općine Klanjec, a 1993. ustrojena je današnja općina. Prema odluci iz 2023, 2024. funkcionalno se spojila s općinom Zagorska Sela. Dosadašnji načelnici općine: Antun Hrelja (1993–2013), Danijela Pongrac (2013–21), Blanka Stipčić Berić (od 2021).

M. Novak i F. Škiljan