Maceljsko spomen-područje

Maceljsko spomen-područje (foto: Damir Borovčak)

Maceljsko spomen-područje, područje uređeno u Donjem Maclju u općini Đurmanec u spomen na žrtve komunističkoga režima ubijene u Maceljskome gorju po završetku Drugoga svjetskog rata (→ Maceljsko grobište, → žrtve poraća). U kosturnicu su položeni posmrtni ostatci 1247 ekshumiranih žrtava. Prema prikupljenim podatcima, na maceljskome je području u svibnju i lipnju 1945. bez suda pogubljeno između 12 000 i 13 000 ljudi, po čemu je to najveće poratno stratište u Hrvatskoj. Do 1990. počinjeni zločini bili su prešućivani. U kronici franjevačkoga samostana u Krapini iz 1945. gvardijan fra Ostijan Ostrognaj zapisao je podatke svih zatočenih svećenika i bogoslova, a Fran Živičnjak, preživjeli iz kolone smrti, pokazao je 1990. mjesto gdje su ubijeni. Prvu spomen-misu kardinal Franjo Kuharić održao je 9. VI. 1991. na lokalitetu Lepa Bukva. Državna komisija Hrvatskoga sabora započela je istraživanja u Maceljskoj šumi u proljeće 1992. i ekshumirala ostatke ubijenih svećenika i mnogobrojnih zarobljenika. Potom su istraživanja naprasno prekinuta. Pokop žrtava održan je 22. X. 2005, a obred je predvodio kardinal Josip Bozanić, uz varaždinskoga biskupa M. Culeja. Zaslugom župnika fra Drage Brgleza do grobnice je izgrađena crkva Muke Isusove koju je 2007. posvetio varaždinski biskup Josip Mrzljak, a 2011. dovršene su postaje križnoga puta. Svake godine početkom lipnja u crkvi se održavaju spomen-mise uz prisustvo mnogobrojnih hodočasnika iz Hrvatske i BiH. Pred Uskrs, u subotu prije Gluhe nedjelje, organizira se Križni put – Stopama pobijenih. Udruga za njegovanje uspomene na žrtve Macelja 1945. objavila je 2015. monografiju u povodu 70. obljetnice komunističkih zločina u Maclju, a 2018. objavljeno je i izdanje na engleskome jeziku. Udruga je od Vlade RH zatražila donošenje Zakona o spomen-području Macelj.

D. Borovčak