Marčan

župna crkva sv. Marka Evanđelista, 1808.

Marčan, naselje u općini Vinica, sjedište općinske uprave, Varaždinska županija; 510 stanovnika. Smješten je sjeverozapadno od Varaždina, na dodiru Vinica brega, krajnjega istočnog obronka Ravne gore, i dravske nizine. Vinička župna crkva sv. Marka Evanđelista nalazi se na granici naselja Marčan s Vinicom, a izgrađena je 1808. na mjestu gotičke crkve koja se prvi put spominje 1334. u popisu župa Zagrebačke biskupije. Od starije crkve ostao je zapadni dio broda, danas svetište, te dio zvonika (dovršen između 1768. i 1771), a za novu crkvu upotrijebljene su i starije baze i kapiteli stupova te kameni lavovi. Crkva je jednobrodna građevina nižega pravokutnog svetišta s pravokutnom sakristijom na južnoj strani, a iza njih je četvrtasti zvonik. Na pročelju u nišama iznad vrata kameni su kipovi sv. Marka, sv. Petra i sv. Pavla, a ulazna vrata, izvedena u reljefu (Božanska vrata), rad su varaždinskoga umjetnika Ladislava Gradečaka (1994). Svetište resi svodni oslik Šimuna Frasa iz 1825, na baroknome glavnom oltaru sv. Marka, djelu Josipa Jakobera iz 1862, slika je Sv. Marka, rad nepoznatoga bečkog slikara iz 1863. U crkvi su uzidani rimska stela i nadgrobni spomenici povjesničara N. Istvánffyja (umro 1615), njegove supruge Elizabete Bot de Bajna (umrla 1597), bana Benedikta Thuroczyja (umro 1616) i njegove supruge rođene Rattkay, nad sakristijom uzidan je mramorni reljef Majke Božje s Djetetom. U crkvi se nalaze još oltari Majke Božje s Djetetom i sv. Josipa s iluzionističkom arhitekturom, sv. Ane i sv. Antuna Padovanskoga s palom Antuna Kellera iz 1815, kasnogotička kustodija, propovjedaonica koju je 1820. izradio Matija Gall. Pjevalište rese orgulje Heferer (1910). Na vanjskome zidu župnoga dvora uzidana je reljefna ploča iz 1604. na kojoj putto pridržava grbove N. Istvánffyja i njegove supruge E. Bot de Bajna. Uz crkvu je 2004. uređeno šetalište s križnim putem, autora L. Gradečaka. Na groblju, podignutome krajem XVI. st., vrijedni su spomenici, među kojima se ističe grobnica obitelji Köröskényi-Matačić (1841). Kurija obitelji Rajner (prije pod nazivom Droch) podignuta je u naselju sredinom XVIII. st. U XVIII. st. pripadala je barunu Franji Karlu od Tracha, pa obitelji Szikora, a u XIX. st. obitelji Drašković. Jednokatni trokrilni dvorac → Opeku s raskošnim parkom dala je podići obitelj Keglević u drugoj polovici XVII. st. Polovicom XIX. st. oko njega je M. Bombelles ml. zasadio mnogobrojno egzotično drveće, čime je stvorio znameniti istoimeni arboretum, zaštićen 1961. kao spomenik parkovne arhitekture. Zbog blizine arboretuma u naselju je 1958. osnovana vrtlarska škola, koja danas djeluje pod nazivom Srednja škola »Arboretum Opeka«. Osim vrtlarskoga, u školu su s vremenom uvedeni i programi za veterinara, voćara, vinogradara, vinara, fitofarmaceutskoga tehničara i dr. Prva osnovna škola osnovana je 1785, a 1859. podignuta je nova školska zgrada. Grofica Terezija Erdődy 1887. dala je izgraditi školsku zgradu namijenjenu školovanju djevojčica. Nakon Drugoga svjetskog rata spojile su se djevojačka i dječačka škola, a područne škole Ladanje Gornje i Natkrižovljan priključile su se 1959. centralnoj školi. God. 1962. podignuta je nova školska zgrada, koja je proširena 2008. U zgradi nekadašnje djevojačke škole danas je dječji vrtić.

LIT.: A. Košćak, Župa sv. Marka Evanđelista – Vinica, Zagreb–Vinica 2013.

O. Martinčić