Marija Bistrica (područje Općine)

karta Općine

grb Općine

okolica Marije Bistrice

Marija Bistrica, općina u jugoistočnome dijelu Krapinsko-zagorske županije. Obuhvaća pretežito brežuljkasto područje s obroncima Medvednice na jugu i dolinama potoka Pinja na zapadu, Laz na jugu, Žitomirka i Kovačića potok na istoku, nizinu uz potok Bistricu u središnjem dijelu te nizinu uz rijeku Krapinu na sjeveru, s površinom od 68,6 km². Općinsko središte i najveće naselje je → Marija Bistrica. Obuhvaća naselja (broj stanovnika, 2021): Globočec (490), Hum Bistrički (430), Laz Bistrički (742), Laz Stubički (220), Marija Bistrica (1045), Podgorje Bistričko (849), Podgrađe (302), Poljanica Bistrička (292), Selnica (596), Sušobreg Bistrički (70) i Tugonica (517). Ukupno 5553 stanovnika (2021); broj stanovnika 2011–21. bio je u padu (-11,1%). Područje općine uglavnom pripada župi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Mariji Bistrici. Uz poljodjelstvo, stanovništvo je zaposleno u prerađivačkoj industriji, građevinarstvu, trgovini, ugostiteljstvu i prijevozu, a velik je udio zaposlenih izvan Županije. Razvijen je vjerski, odnosno hodočasnički turizam vezan uz marijansko svetište, a turistička sezona traje gotovo cijelu godinu. Zahvaljujući velikome broju posjetitelja, ima najviše registriranih starih zanata u Županiji (jedini kovač, zatim lončari, medičari, svjećari, proizvođači drvenih igračaka). Središnja Osnovna škola Marija Bistrica ima područne škole Selnica, Globočec i Laz. Na području općine djeluju DVD u Mariji Bistrici (1889, jedan od najstarijih u Zagorju) te DVD Selnica (1928), Laz (1938) i Tugonica–Podgrađe (1946), kao i KUD »Lovro Ježek« (1974) u Mariji Bistrici. Prije Prvoga svjetskog rata općina je bila u sastavu kotara Donja Stubica u Zagrebačkoj županiji, između 1962. i 1992. u sastavu je općine Donja Stubica, a od 1993. ponovno je samostalna općina. Dosadašnji načelnici: Ivan Papić (1993–2001), Josip Klapač (2001–03), Stjepan Muhek (2003–13) i Josip Milički (od 2013).

M. Novak