Markušbrijeg

dvorac, XVI–XVII. st.

dvorac, XVI–XVII. st.

tlocrt prvoga kata dvorca

Markušbrijeg, naselje u sastavu općine Lobor, južno od upravnoga središta; 387 stanovnika. Do 1991. zvalo se Markušev Breg. U dolini istočno od ceste što povezuje Lobor sa Zlatarom nalazi se dvorac Lobor (Lobor-grad). Velikih je dimenzija, troetažan, s četiri krila nejednake visine koja zatvaraju pravokutno unutrašnje dvorište. Kao Castrum novum Lobor spominje se 1586, čime je možda bila označena najranija građevina na mjestu današnjega dvorca, koji je krajem XVI. ili početkom XVII. st. podignula obitelj Keglević i posjedovala ga sve do početka XX. st. Najstariji dio dvorca je kurija, sjeverno krilo današnjega sklopa. Na dvorišnoj strani ima arkade s toskanskim stupovima, u prizemlju naknadno zazidane. Krilu je srodno i vjerojatno istodobno i vrlo usko istočno krilo, kojemu prvi kat tvori arkadni hodnik. U XVIII. st. dograđeni su južno i zapadno krilo, oba s hodnicima prema dvorištu, bez arkada. Zapadno krilo je blago uvučeno, tako da mu čelne strane sjevernoga i južnoga krila tvore rubne rizalitne istake. Pročelja dvorca ritmizirana su u prizemlju trakama stilizirane rustike. Pod prozorima su barokni ukrasi, a znatno bogatijom plastičnom opremom ističe se četveroosni rizalit južnoga pročelja, na kojemu su nad prozorima prvoga kata školjkasti motivi obuhvaćeni lučnim nadstrešnicama na konzolama. Prozorska su polja razdvojena pilastrima, a na njihovim su kapitelima ovješene girlande cvjetnih oblika. U XIX. st. rizalitu je dograđena altana na četiri para stupova, a istočnomu krilu s vanjske strane prigrađena je dvoetažna kapela Presvetoga Trojstva s poligonalnim svetištem i drvenim tornjićem. Pod križno-rebrastim svodom kapele, ukrašenim iluzionističkim prikazom neba s anđelima, nalaze se u kružnim medaljonima prikazi četvorice evanđelista. Iluzionistički naslikan oltar na zidu svetišta upotpunjen je u sredini slikom Presvetoga Trojstva. Strop glavne dvorane dvorca, u njegovu središnjem dijelu, nosi prikaz Feba s muzama. Do početka XX. st. bočno su uz južno pročelje simetrično stajale dvije oranžerije. Jugozapadno od dvorca nalazio se perivoj, a južno i istočno gospodarske zgrade. U dvorcu je od 1920. do 1923. djelovala bolnica. Potom je bio nenastanjen sve do 1937, kada ga je kupilo Društvo za suzbijanje prosjačenja te ga pretvorilo u ubožnicu. Za vrijeme Drugoga svjetskog rata, 1941–42. u dvorcu je bio logor (→ žrtve rata). Od 1954. u njemu je djelovao Dom za brigu o starim i bolesnim osobama, koji, nakon niza promjena naziva, od 2002. djeluje pod imenom → Dom za psihički bolesne odrasle osobe Lobor-grad. Preko puta dvorca očuvan je mlin obitelji Keglević iz XVIII. st., danas u vlasništvu obitelji Požgaj.

LIT.: V. Marković, Barokni dvorci Hrvatskog zagorja, Zagreb 1975. • M. Obad-Šćitaroci, Dvorci i perivoji Hrvatskoga zagorja, Zagreb 2005. • Krapinsko-zagorska županija – Umjetnička topografija Hrvatske, 4, Zagreb 2008.

A. Kaniški