Mihovljan (naselje)

župna crkva sv. Mihaela Arkanđela, 1947–72.

župna crkva sv. Mihaela Arkanđela, 1947–72.

tlocrt župne crkve sv. Mihaela Arkanđela

Mihovljan, naselje i općinsko središte u središnjem dijelu Zagorja; 956 stanovnika. Smješteno je u brdovitome predjelu između zapadnoga dijela Ivanščice na sjeveru i Strugače na jugu. Stanovništvo se bavi poljoprivredom, malim poduzetništvom, obrtom i trgovinom; u prošlosti je znatan dio muškoga stanovništva bio zaposlen u nedalekim → Golubovečkim ugljenokopima. U središtu raštrkana naselja, na povišenoj zaravni, župna je crkva sv. Mihaela Arkanđela. Podignuta je na mjestu stare gotičke crkve iz XIII. st. (barokizirana 1778). Od ceste do crkve vode natkrivene stube. Ograđena je niskim zidom u koji su ugrađene dvije ploče iz stare crkve; jedna je čitljiva, s tekstom iz 1684. Stara župna crkva zapaljena je i srušena 13. V. 1944. u borbi između ustaša i partizana. Nakon bitke, Mihovljan je bombardiralo njemačko zrakoplovstvo. Na temeljima srušene crkve započela je 1947. gradnja nove po zamisli arhitekta Aleksandra Freudenreicha, no zbog nedostatka sredstava izgrađen je samo brod, i to bez armature. Današnja crkva izgrađena je 1972. U unutrašnjosti su sačuvani kipovi iz stare crkve. God. 2006. obnovljeni su krovište i fasada te okoliš crkve. Župni je dvor na uzvisini sjeverno od crkve. Prva zidana zgrada spominje se 1754, a 1820. u potpunosti je obnovljena. Kapela Majke Božje od Sedam Žalosti jednobrodna je građevina pravokutna tlocrta s pravokutnom apsidom; stradala je u potresu 1880, obnovljena je 1937. Kapela sv. Ivana Nepomuka malena je jednobrodna građevina, pravokutna tlocrta s plitko zaobljenom apsidom, svođena jednim poljem pruskoga svoda. Iznad pročelja izdiže se drveni zvonik. Građena je u prvoj polovici XIX. st. i pripada tipu kasnoklasicističkih malih sakralnih građevina. U njoj ne postoji oltar već samo kip sv. Ivana Nepomuka. Na padini zapadno od središta naselja ostatci su vlastelinskoga posjeda, koji se spominje u drugoj polovici XV. st. Od nekadašnjega imanja očuvane su jednokatna kurija pravokutna tlocrta i jedna gospodarska zgrada. Zgrada je u ruševnome stanju, a kurija je građevinski obnovljena, no umjesto drvene stolarije ugrađena je plastična. Prva škola u mjestu osnovana je 1835, prva čitaonica 1903, a moderna knjižnica i čitaonica 1933. Nova škola, sagrađena 1968, prva je škola u Krapinsko-zagorskoj županiji koja je sagradila dizalo radi integracije djece s posebnim potrebama (2002). Školska sportska dvorana sagrađena je 1979. U mjestu djeluju, među ostalim, DVD (1930), KUD Mihovljan (2002), Lovačko društvo »Trčka« (1998), Udruga vinogradara, vinara i podrumara »Lucen« (2009) i Nogometni klub Rudar (1937). O izgledu mjesta skrbi Udruga žena Mihovljan (2010). Župa Mihovljan spominje se u Statutima Zagrebačkoga kaptola 1334. kao item ecclesia sancti Michaelis prope Komor, a vlastelinski posjed Mihovljan pripadao je obitelji Sermage, poslije je ženidbom došao u vlasništvo obitelji Schlippenbach te je prodan odvjetniku Mikulcu. Nakon toga u posjedu je hrvatskoga bana Aleksandra Rakodczaya, a od 1862. baruna Claudiusa Fiedlera.

LIT.: A. Jembrih, Iz starije povijesti Župe Mihovljan, Hrvatsko zagorje, 17(2011) 1–4.

D. Njegač