monografije

Vinica, župa svetog Marka Evanđelista, A. Košćak, Zagreb–Vinica 1997.

Krapina, grad povijesti i kulture, Krapina 2004.

Povijest, baština i kultura Krapinsko-zagorske županije, Krapina 2007.

monografije, reprezentativne knjige u kojima se cjelovito obrađuje neko područje, razdoblje, osoba ili problem; često su bogato ilustrirane. Prvo detaljno povijesno-kulturološko-zemljopisno djelo nalik na monografiju, pod naslovom Kroz Hrvatsko zagorje, napisao je i 1939. objavio → Gjuro Szabo. God. 1942. Hrvatski izdavalački bibliografski zavod u Zagrebu objavio je monografiju Velika župa Zagorje (autori Z. Dugački i K. Filić), s 47 slika u tekstu i jednim zemljovidom, u kojoj je obrađeno područje obuhvaćeno istoimenom upravnom jedinicom. Nakon Drugoga svjetskog rata objavljena je 1959. u Zagrebu monografija Hrvatsko zagorje u narodnooslobodilačkoj borbi (urednici Vlado Stopar, Ivan Jadan Mika i Đuro Plemenčić). God. 1981. objavljena je monografija Hrvatsko zagorje u revoluciji.

U biblioteci Po dragome kraju časopisa Kaj u Zagrebu, koju su uređivali S. Draganić i I. Kalinski, objavljeno je nekoliko svezaka s monografskim obilježjima o pojedinim dijelovima Zagorja (zabočko područje, 1980; Pregrada i okolica, 1985). Isti nakladnik, Kajkavsko spravišče, objavio je 1975. i prvu specijaliziranu monografsku studiju o zagorskim dvorcima Barokni dvorci Hrvatskog zagorja autora V. Markovića. Zacijelo najčitaniju zagorsku monografiju M. Obada Šćitarocija, posvećenu također dvorcima, objavila je Školska knjiga. Objavljena su tri izdanja naslovljena Perivoji i dvorci Hrvatskog zagorja (1989. i 1990) i tri izdanja naslova Dvorci i perivoji Hrvatskog zagorja (1991, 1993, 2005). Uz mnoštvo fotografija i nacrta, u njima je predstavljeno 50-ak zagorskih dvoraca i perivoja, koji upućuju na visoku razinu kulturnoga života i graditeljskoga umijeća proteklih stoljeća, ali i vape za društvenom zaštitom. Monografija je prevedena i objavljena u tri izdanja na engleskome (1992, 1993, 1996) i u dva na njemačkome jeziku (1992, 1994).

God. 1995. izdavač Spektar iz Zagreba objavio je monografiju dviju regija Hrvatsko zagorje i Međimurje (urednik Drago Zdunić, autori tekstova Andre Mohorovičić i dr.; autor slika Milan Babić) u kojoj su, uz mnogobrojne spomenike stambene, crkvene i parkovne arhitekture i umjetnosti, zastupljeni i karakteristični oblici narodnoga stvaralaštva – stare zagorske hiže, kleti, predmeti iz svakodnevnoga života, narodne nošnje te suvremena kretanja u gospodarstvu i turizmu. God. 2007. u Krapini je objavljena monografija Povijest, baština i kultura Krapinsko-zagorske županije (glavna urednica G. Horjan; fotografije Ivica Antolić). Svrstavajući građu u pojedine tematske cjeline, autori su predstavili Zagorje, počevši od krapinskoga nalazišta neandertalskoga čovjeka i drugih arheoloških nalazišta, opisujući plemićke gradove, Seljačku bunu, plemstvo, dvorce i perivoje, toplice, crkve i kapele. Bogato je prikazana tradicijska kultura, kao i umjetnička baština i stvaralaštvo, a napose ljepota prirodne baštine i krajolika.

God. 2008. Institut za povijest umjetnosti i Školska knjiga iz Zagreba objavili su znanstvenu monografiju, temeljenu na višegodišnjem terenskom radu te opremljenu bogatom fotografskom dokumentacijom, Krapinsko-zagorska županija – Umjetnička topografija Hrvatske (urednica Ivanka Reberski, autori tekstova: Doris Baričević, Dubravka Botica, Đ. Cvitanović, K. Filipec, G. Horjan, Katarina Horvat-Levaj, Jelena Ivoš, Irena Kraševac, Sandra Križić Roban, I. Lentić, Olga Maruševski, Jagoda Meder, Petar Prelog, D. Premerl, Darja Radović Mahečić, Mirjana Repanić-Braun, Nela Tarbuk, R. Vučetić, D. Vukičević-Samaržija, Vlatka Stagličić Carić i Andrej Žmegač). U prvome dijelu temeljito su obrađeni crkveno i svjetovno graditeljstvo, kiparstvo, slikarstvo, crkveni namještaj, orguljarstvo, zlatarstvo, liturgijsko ruho, pilovi, poklonci i javna skulptura, a drugi dio sadržava inventar kulturnih spomenika po gradovima, općinama i naseljima. God. 2009. izdavačka kuća Stanek iz Varaždina objavila je trojezičnu (na hrvatskome, engleskome i njemačkome) monografiju Hrvatsko zagorje u slici i riječi (autori tekstova: R. Fureš, V. Poljanec, Ivica Balagović i Damir Hrelja), obuhvativši mjesta koja su u svjetskim okvirima označila evoluciju života, prirodne znamenitosti, termalna vrela, dvorce i utvrde, remek-djela umjetnosti i graditeljstva te kulturu i narodne običaje.

Osim monografija o Hrvatskome zagorju kao zaokruženomu geografskom području, objavljen je i niz monografija o pojedinim gradovima i općinama, ustanovama i udrugama. Najviše monografija napisano je o Krapini. Autori su bili A. Kozina (1960. i 1998), A. Szabo (urednica, 2004), M. Tenšek (2005) i D. Kozina (2013). Pojedine monografije drugih zagorskih gradova napisane su kao autorska djela, primjerice B. Filipan o Varaždinskim Toplicama (2005), V. Matejaša o Loboru (2007), D. Kozine o Radoboju (2007), Đurmancu (2008) i Petrovskome (2009), Damira Mudrinjaka o Maču (2013), Davora Žažara o Mihovljanu (2016), Matee Filko i Kristine Špiranec o Bedekovčini (2017), Vinka Rihtara o Radoboju (2023) te Krešimira Gulića i Darka Slukana o Bistri (2024). Većinom su ipak nastale radom za tu prigodu okupljenih autorskih skupina, što pokazuju primjeri monografija Bedekovčine (1997), Pregrade (2004, 2019), Svetoga Križa Začretja (2005), Huma na Sutli (2008), Stubice (2009), Zlatara (2013), Bistre (2014), Novoga Marofa (2015), Zaprešića (2015), Ivanca (2017), Brdovca (2017, 2023) i Zaboka (2023). Sadržajem se mjesne monografije uglavnom kreću u za tu vrstu izdanja uobičajenome rasponu tema (zemljopis, povijest, etnografija i kultura), raspoređenih u odgovarajuća poglavlja, te donose obilje informacija i fotografija o prošlosti i ljudima. Odmakom od uobičajenoga načina iznošenja građe izdvaja se zabočka monografija Z–A Book (2016), organizirana na leksikonski način u obrnutome abecednom slijedu. Komplementarne su monografije zagorskih župa, primjerice Remetinec i Oštrice (1998), Madžarevo (2008) i Vinica (2013), iz pera A. Košćaka, ili Ljubešćice (2005). Monografije Marije Bistrice odnosno nacionalnoga svetišta objavili su 1981. J. Buturac i 2009. Ivan Jurišić i Nikola Navračić, a 2011. objavljena je monografija o hodočasničkoj crkvi na Trškome Vrhu (Majka Božja Jeruzalemska na Trškom Vrhu; autori tekstova: Tomica Šestak, A. Lukinović, Katarina Horvat-Levaj, D. Baričević i Mirjana Repanić-Braun).

Od monografija koje obrađuju pojedina razdoblja ili druge teme, ističu se monografije ratne tematike, Krapinsko-zagorska županija u Domovinskom ratu (2011; urednik D. Kozina), Ratne rane Zagorja (2018; urednik Josip Horvatin) i Ponos ostaje (2021), monografija 103. brigade HV-a autora D. Kozine. Društvo za istraživanje i očuvanje prirodoslovne raznolikosti Hrvatske objavilo je 2014. na hrvatskome i engleskome jeziku monografiju Zagorski puran (autori: Miljenko Ernoić, Roman Ozimec, Dragutin Vincek i suradnici), a skupina autora 2015. monografiju o zagorskim vinskim sortama (urednik Edi Maletić). Znanstvena monografija Srednjovjekovne i renesansne utvrde Hrvatskog zagorja K. Regana objavljena je u nakladi Kajkaviane iz Donje Stubice 2017. U e-monografiji Naše urbane glazbe (2022) D. Kozina donosi pregled puhačkih orkestara na području Krapinsko-zagorske županije. God. 2023. Hrvatskozagorsko književno društvo izdalo je fotomonografiju u povodu 20 godina djelovanja (ur. B. Brezinščak Bagola i Snježana Horvatin).

Brojnošću se pak ističu monografije pojedinih vatrogasnih i planinarskih, te ostalih društava, neke objavljene i u više izdanja uz obljetnice, kao i monografije posvećene sportu u Zagorju (B. Piljek, Monografija zagorskog sporta, 2011; Povijest zagorskog nogometa, 2023) i zagorskim sportskim društvima.

B. Brezinščak Bagola i R.