Muzej seljačkih buna

postav Muzeja

postav Muzeja

Muzej seljačkih buna, specijalizirani povijesni muzej u Gornjoj Stubici. Svečano ga je otvorio Josip Broz - Tito 1973, u povodu 400. obljetnice Seljačke bune. Istom prigodom otkriven je monumentalni → Spomenik Seljačkoj buni i Matiji Gupcu A. Augustinčića. Muzej je smješten u obnovljenome baroknom dvorcu obitelji Oršić. Tematski scenarij prvoga postava i povijesni elaborat izradio je povjesničar J. Adamček, a likovno oblikovanje i scenarij slikari E. Kovačević i Z. Drempetić Hrčić.

U početku su izložbe bile većim dijelom likovne i etnografske, a 1978. počinje se održavati i sajam suvenira, koji je prerastao u tradicionalnu manifestaciju Trijenale zagorskoga suvenira. Spektar tema prikazanih na izložbama proširuje se i na kulturnu povijest, povijest i arheologiju. Izložbe kontinuirano prati i izdavačka djelatnost.

Prvi direktor Muzeja bio je Josip Mataić, a prvi kustos Z. Drempetić Hrčić, koji je poslije postao direktorom. U Muzeju su bile zaposlene i V. Horvatić-Gmaz, G. Horjan, V. Filipčić Maligec, Nikola Drempetić Hrčić, Varina Turk te Ivana Škiljan. Od 1993. Muzej djeluje u sastavu → Muzeja Hrvatskoga zagorja. Obnova muzejskih postava započinje otvaranjem stalne izložbe sakralne umjetnosti Hrvatskoga zagorja u kapelici dvorca i nekadašnjoj sakristiji. Naglasak je na proštenjarskim crkvama i nacionalnome marijanskom svetištu u Mariji Bistrici.

God. 2002. otvoren je središnji dio novoga stalnog postava, koji se kontinuirano nadopunjuje novim predmetima i sadržajima. Postav je djelo autorskoga tima, nastao na temelju muzeološke koncepcije V. Malekovića te stručnih suradnica iz Muzeja. Arhitektonsko i likovno oblikovanje djelo su arhitekta Marija Beusana. Postav je vezan uz život feudalnoga društva i prošlost Hrvatskoga zagorja, a Seljačka buna smještena je u širi kontekst. Središnji dio postava posvećen je Seljačkoj buni 1573. Predstavljeni su i grofovi Oršići, koji su sagradili dvorac te ostavili vidljiv trag u povijesti stubičkoga kraja. Od 2004. u podrumu dvorca prikazana je jedna od značajnih gospodarskih grana Hrvatskoga zagorja – proizvodnja vina. Dvorac okružuje perivoj sa spomenikom Seljačkoj buni i Matiji Gupcu i drugim radovima na temu Seljačke bune.

Muzejska građa podijeljena je na zbirku oružja i opreme, kulturnopovijesnu zbirku, zbirku Viktorije Oršić, zbirku razglednica i fotografija, arheološku, likovnu i etnografsku te zbirku Trijenala zagorskoga suvenira. U sastavu Muzeja djeluje preparatorska radionica. U galeriji Muzeja organiziraju se povremene izložbe kulturnopovijesne, umjetničke, arheološke i etnografske tematike te Trijenale zagorskoga suvenira. U ljetnim mjesecima održavaju se glazbeno-scenski festival → Ljeto u dvorcu Oršić i→ Viteški turnir, a u zimskima se obilježava obljetnica Seljačke bune. Muzej organizira i različite edukativne i kreativne radionice. U višenamjenskoj dvorani održavaju se predavanja, koncerti, predstavljanja. Voditeljica Muzeja je V. Filipčić Maligec. Dvorac Oršić, u kojem je smješten Muzej, oštećen je u potresu 22. III. 2020; konstrukcijska obnova završena je 2023. Od 1. III. 2024. zatvoren je zbog cjelovite i energetske obnove zgrade i uređenja okoliša Dvorca.

V. Filipčić Maligec