Muzeji Hrvatskog zagorja

Muzeji Hrvatskog zagorja, ustanova sastavljena od pet specijaliziranih muzeja odnosno ustrojbenih jedinica u Krapinsko-zagorskoj županiji: → Muzeja seljačkih buna u Gornjoj Stubici, → Muzeja »Staro selo« u Kumrovcu,→ Galerije Antuna Augustinčića u Klanjcu, → Muzeja krapinskih neandertalaca u Krapini i → Muzeja Dvora Velikog Tabora u Desiniću. Muzeji Hrvatskoga zagorja osnovani su 1992. Uredbom Vlade RH, a rad su započeli 1993. objedinjujući dotadašnje republičke muzeje u Kumrovcu, Klanjcu i Gornjoj Stubici s mjesnim muzejima Velikim Taborom i Muzejom evolucije u Krapini. Sjedište ustanove smješteno je u gornjostubičkome muzeju. Zajedničke službe su računovodstvo, marketing i odnosi s javnošću te služba za opće i pravne poslove. Po ustroju je jedinstvena, a po raznolikosti sadržaja i postava te po broju objekata i obuhvaćenoj površini (oko 230 000 m²) najveća muzejska ustanova u Hrvatskoj. U sastavu Muzeja je čak 65 različitih objekata, najviše tradicijskih kuća, jedan utvrđeni grad, dvije barokne građevine (Oršićev dvorac u Gornjoj Stubici i kurija u Razvoru) zajedno s pomoćnim zgradama, spomenički kompleks u Gornjoj Stubici, nekoliko zgrada Galerije u Klanjcu te nova i stara zgrada krapinskoga muzeja s okolnim parkom. Dobro su posjećeni: 2009. bilo je oko 220 000 posjetitelja, a nakon otvaranja novoga muzeja u Krapini broj posjetitelja je povećan. God. 2024, na Danima hrvatskog turizma u Opatiji, Muzeji su proglašeni najboljom kulturno-turističkom destinacijom u Hrvatskoj. Dosadašnji ravnatelji: Z. Drempetić Hrčić (1993–99), G. Kovačić odnosno G. Horjan (2000–04. i 2006–14), Vlatka Filipčić Maligec (obnašateljica dužnosti 2004–06), V. Krklec (2014–16), Nadica Jagarčec (obnašateljica dužnosti od 2016–21) i Jurica Sabol (od 2021).

R.