Muzej »Staro selo« Kumrovec

Josip Broz - Tito i Richard Nixon u posjetu Muzeju 1971.

proslava Jurjeva 2007.

Muzej »Staro selo« Kumrovec, etnografski muzej u Kumrovcu. Jedini muzej na otvorenome, površinom i brojem objekata najveći u Hrvatskome zagorju, djeluje kao ustrojbena jedinica → Muzeja Hrvatskog zagorja. Povod za osnutak muzeja nakon Drugoga svjetskog rata bila je politička zamisao obilježavanja Kumrovca kao rodnoga mjesta → Josipa Broza - Tita. Od samoga početka, Muzej se razvijao u smjeru očuvanja izvorne ruralne arhitekture i predstavljanja povijesno-etnografskih obilježja načina života u Hrvatskome zagorju. Već 1947. Urbanistički institut NR Hrvatske izradio je prostorni plan za šire područje između Zelenjaka i Razvora, a etnologinja Marijana Gušić, tadašnja direktorica Etnografskoga muzeja u Zagrebu, izradila je studiju cjelovitoga uređenja stare jezgre Kumrovca. Nakon što je 1948. u dvorištu ispred kuće obitelji Broz postavljen Titov kip, rad A. Augustinčića, 1950. M. Gušić uredila je etnografski postav desnoga krila kuće, u kojem je predstavljen ambijent zadružne obiteljske kuće, dok je u lijevo krilo postavljen biografski prikaz, likovni postav kojega su osmislili slikar E. Kovačević i arhitekt Pavao Ungar. Godinu dana poslije rješenjem Savjeta za prosvjetu, nauku i kulturu, osnovan je Memorijalni muzej maršala Tita u Kumrovcu, a 1954. M. Gušić imenovana je direktoricom Muzeja. God. 1954–63. sustavno je radila na otkupu drugih objekata i predmeta za budući muzej na otvorenome te organizirala dežurstva i stručna vodstva. Od 1956. u zgradi stare pučke škole djelovao je i Muzej NOB-a kao zasebna ustanova pod upravom Saveza boraca NOB-a iz Zaboka. God. 1963. kumrovečki muzej djelovao je pod upravom Muzeja revolucije naroda Hrvatske u Zagrebu, a novim direktorom imenovan je Velimir Žubrinić. God. 1969. osnovana je samostalna ustanova Muzej Kumrovec u osnivanju, koja je djelovala do 1978, kada je pod nazivom Muzej »Staro selo« postala radna jedinica nove Radne organizacije »Spomen-park Kumrovec«, zajedno s Muzejom NOB-a, koji se otad nazivao Stara pučka škola. U razdoblju do kraja 1980-ih Muzej se nastavio širiti i uređivati po zamisli M. Gušić, koja je 1973. izradila prijedlog za postavu i uređenje etnomuzeja Kumrovec, te je od primarno memorijalnoga muzeja sve više imao koncepciju etnografskoga muzej na otvorenome. Tomu je pogodovala i odluka Skupštine općine Klanjec kojom je 1973. šire kumrovečko područje proglašeno zaštićenim područjem. Od 1960-ih do potkraj 1980-ih bio je jedan od najposjećenijih muzeja u bivšoj SFRJ. Od 1991. djelovao je kao Muzej »Staro selo« u okviru Javnoga poduzeća Kumrovec, a od 1993. postao je jednom od ustrojbenih jedinica Muzeja Hrvatskog zagorja. U tome razdoblju povećao se broj stalnih muzejskih postava. Voditeljica je najdulje bila Branka Šprem-Lovrić (u Muzeju zaposlena od 1978), a današnja je voditeljica Anita Paun Gadža. Današnji muzej, osim Titove kuće, obuhvaća tridesetak sačuvanih i obnovljenih tradicijskih stambenih i gospodarskih objekata, u kojima su postavljene izložbe obrta i običaja Hrvatskoga zagorja s kraja XIX. i početka XX. st.: zagorska svadba, život mladoga bračnog para, od konoplje i lana do platna, kovački obrt, život kovačke obitelji, kolarstvo, od zrna do pogače, izradba dječjih drvenih igračaka i pučkih svirala, izradba licitara, medenjaka i svijeća, lončarstvo, vatrogastvo, te niža kumrovečka pučka škola. Osim stalnim postavom i povremenim tematskim izložbama, suvremenu interaktivnu komunikaciju s publikom Muzej razvija i raznovrsnim muzejsko-edukativnim programima u kojima mogu sudjelovati i posjetitelji: prikazi stvarnih tradicijskih obrta u suradnji s obrtnicima poznavateljima tradicijskih znanja i vještina (kovač, tkalja, lončar, licitar, kožar, košaraš, majstor koji izrađuje drvene igračke); muzejsko-edukativne radionice nazvane Pisanjke moje bake, Od zrna do pogače, Bakine papirnate rožice, Obuka u krasopisu; obilježavanje tradicionalnih pučkih svečanosti, kao što su Fašnik, Jurjevo, zagorska svadba, Martinje, u suradnji s kulturno-umjetničkim društvima i udrugama koje njeguju nematerijalnu baštinu Hrvatskoga zagorja.

LIT.: B. Šprem Lovrić, Muzej »Staro selo« Kumrovec od osnivanja do danas, Hrvatsko zagorje, 16(2010) 1–2.

T. Brlek i M. Klemenčić