Muzej krapinskih neandertalaca

Muzej krapinskih neandertalaca, muzej u sastavu Muzeja Hrvatskog zagorja. Nalazi se u namjenski građenome objektu između dvaju brjegova, Josipovca i Hušnjakova, nekoliko stotina metara zapadno od središta Krapine. Arhitektonski podsjeća na polušpilju, izvorno stanište pračovjeka. Dvije etaže povezane su zavojitom kosinom, a ukupna mu je površina 1200 m2. Šumskom je šetnicom povezan s nalazištem krapinskoga pračovjeka na Hušnjakovu, prvim paleontološkim spomenikom prirode u Hrvatskoj (1948). Stalni postav Muzeja, svečano otvoren 27. II. 2010, čini 18 tematskih cjelina, koje posjetitelja vode kroz cjelokupnu geološku prošlost, od nastanka Zemlje, preko početaka civilizacije, do suvremenoga doba, a posebno se ističe važnost zbirke krapinskih neandertalaca. Multimedijalno i popularno prikazane su opće teme poput geološke prošlosti, evolucije života na Zemlji, razvitka znanosti ili obilježja i važnosti neandertalskoga pračovjeka u kombinaciji s lokalnim sadržajima poput ličnosti glavnoga istraživača nalazišta D. Gorjanovića-Krambergera, njegov doček i rad u Krapini, te život u Krapini u doba istraživanja. Autori su suvremenoga postava kao i nove muzejske zgrade, ukopane u brijeg, paleontolog Jakov Radovčić i arhitekt Željko Kovačić. Figure neandertalaca izrađene su u specijaliziranoj radionici u Parizu. Prva voditeljica muzeja bila je V. Krklec, 2014–16. ravnateljica Muzeja Hrvatskog zagorja. Današnji je voditelj Eduard Vasiljević. Muzej je dobitnik mnogobrojnih međunarodnih i domaćih priznanja i nagrada te je jedna od glavnih turističkih zanimljivosti Hrvatskoga zagorja i kontinentalne Hrvatske. God. 2010–15. posjetilo ga je oko 600 000 posjetitelja. Prije nego što je današnji muzej otvoren, u Krapini je postojao Muzej evolucije. Povjerenstvo za uređenje muzeja na krapinskome nalazištu osnovano je 1963, a 1965. postavljeni su prvi izlošci u parku skulptura na samome nalazištu. Muzej evolucije osnovan je 1969, a otvoren je 1971. i nalazio se u povijesnoj Kneippovoj zgradi u samome podnožju Hušnjakova. Autor stalnoga postava bio je akademik Mirko Malez. Malezov postav zasnivao se na predstavljanju geologije Hrvatskoga zagorja, razvoja života na Zemlji, krapinskoga nalazišta i drugih arheoloških nalazišta u okolici. Muzej je djelovao samostalno, odnosno u okviru Narodnoga sveučilišta »Ivica Božić« do 1993, kada je ušao u sastav Muzeja Hrvatskog zagorja. Pripreme za gradnju današnjega muzeja počele su o 100. obljetnici otkrića krapinskoga pračovjeka 1999. Muzej evolucije zatvoren je u veljači 2010, a zgrada Kneippova lječilišta izlazna je točka novoga Muzeja kod koje završava obilazak. Muzej od 2021. u kolovozu organizira ROK na Hušnjakovu, višednevne edukativne radionice za djecu i odrasle.

V. Krklec i R.