Hušnjakovo

iskapanja, 1900.

izvorni crtež nalazišta D. Gorjanovića-Krambergera

otkrivanje spomen-ploče D. Gorjanoviću-Krambergeru, 25. X. 1956.

Hušnjakovo, paleolitičko nalazište na istoimenome brijegu u Krapini; ubraja se među najveća i najbogatija nalazišta neandertalskoga pračovjeka u svijetu. Tijekom iskapanja, koja je 1899−1905. vodio paleontolog i geolog → Dragutin Gorjanović-Kramberger, u taložinama rahloga pijeska i šljunka nađeno je oko devet stotina ljudskih fosilnih kostiju, koje pripadaju fosilnim ostatcima više desetaka osoba različitoga spola i životne dobi od 2 do 30 godina. U slijedu naslaga nalazišta debljine 8 m, nađeni su i mnogobrojni fosilni ostatci špiljskoga medvjeda, vuka, losa, golemoga jelena, toplodobnoga nosoroga, divljega goveda i drugih diluvijalnih životinja. Više od tisuću pronađenih izrađevina svjedoči o materijalnoj kulturi krapinskoga pračovjeka. Starost krapinskih nalaza procjenjuje se na približno 120 000 do 130 000 godina, što ih svrstava u vrijeme posljednjega velikog interglacijala između oledbi u Rissu i Würmu. Za nalazište se znalo i prije no što ga je istražio Gorjanović-Kramberger. Još početkom XIX. st. mađarski se prirodoslovac → Paul Kitaibel zainteresirao za krapinsko nalazište »ljudskih kostura«. I sam Gorjanović-Kramberger stigao je 23. VIII. 1899. u Krapinu na poziv domaćih ljudi, ponajprije krapinskoga učitelja Josipa Rehorića, koji su i sami počeli prikupljati fosilne ostatke na mjestu gdje su Krapinčani kopali građevinski materijal te ih poslali na prosudbu u Geološko-paleontološki odjel Narodnoga muzeja u Zagrebu. Nakon što je Gorjanović-Kramberger počeo sa sustavnim istraživanjem nalazišta, u poslu su mu opet pomagali domaći ljudi, uz Rehorića, i Kasimir Semenić, Ivan Barbot, Rudolf Mindszenty i Robert Farkaš. Općinski mjernik Kos izmjerio je i snimio nalazište, ljekarnik Jaroslav Slavik ustupio je prostorije i dao preparate za impregnaciju iskopanih kostiju, a pomagali su i gvardijan franjevačkoga samostana Dominik Antolković, učitelj Anton Wasserbauer i općinski bilježnik Zorko. Kada je 23. V. 1904. Gorjanović-Kramberger u Krapinu doveo ugledne inozemne kolege da ih upozna s nalazištem, građani, koje su predvodili kotarski predsjednik Eduard Šmit i gradonačelnik → Vilibald Sluga, priredili su im svečani doček.

Hušnjakovo je 1948. zaštićeno kao prvi paleontološki spomenik prirode u Hrvatskoj, a 1969. ondje je osnovan Muzej evolucije (otvoren 1971; od 2010. → Muzej krapinskih neandertalaca). Do 1990. nalazište je bilo pod nadzorom JAZU-a, a potom je nadzor preuzeo Hrvatski prirodoslovni muzej iz Zagreba. God. 2008, o 60-oj obljetnici zaštite Hušnjakova, a u sklopu obilježavanja Međunarodne godine planeta Zemlja, u Krapini je održan međunarodni znanstveni skup te postavljena izložba Hušnjakovo u filateliji. Muzej krapinskih neandertalaca od 2021. u kolovozu organizira ROK na Hušnjakovu, višednevne edukativne radionice za djecu i odrasle.

V. Krklec i R.