Prišlin

Prišlin, naselje u sastavu općine Hum na Sutli, jugozapadno od upravnoga središta; 387 stanovnika. Smješten je u gornjoj dolini Sutle, u blizini hrvatsko-slovenske granice. Kasnobarokno-klasicistička župna crkva sv. Petra i Pavla izgrađena je 1843. na mjestu starije crkve koja se spominje kao filijalna kapela župe Taborsko sve do 1789, kada se župa odvojila, te 1800. kapela postala župnom crkvom. Gradili su je domaći majstori pod vodstvom talijanskoga graditelja Benjamina dalla Marina. Tlocrtnu osnovu čine približno kvadratni brod, s jednako širokim ulaznim dijelom, i nešto uže pravokutno svetište. Dvije kapele kao uzdužni pravokutnici prislonjene su uz brod te tako tlocrt odgovara grčkomu križu. Na južnoj se strani na svetište i kapelu nastavlja sakristija. Zvonik nad pročeljem vijencem je podijeljen na dva kata. Kasnoklasicistički glavni oltar, postavljen 1844, visok je plošni retabl sa središnjom oltarnom palom s prikazom sv. Petra. Kasnoklasicističku stilsku cjelinu s glavnim oltarom čine oltari lijevo i desno u brodu posvećeni Preobraženju Kristovu i sv. Antunu Padovanskomu. Dva pobočna oltara Presvetoga Srca Isusova i Prečistoga Srca Marijina, posvećeni 1914, izvedeni su u kompilaciji neogotike i neorenesanse. Klasicističko pročelje crkve krase dva barokna kipa sv. Petra i sv. Pavla, smještena u niše. Kameni kip Majke Božje nastao je u vrijeme kada je crkva u Prišlinu još bila kapela župe Taborsko. Prvotno se nalazio na četvrtastome stupu s Kristovim monogramom i godinom 1612; god. 1859. sagrađena je za kip kapelica uz cestu koja vodi prema kapeli sv. Ivana u Lastinama. Sjeveroistočno od crkve nalazi se župni dvor, jednokatna kurija sagrađena 1843. u klasicističkome stilu. Južno od župne crkve na zaravanku brežuljka nalazi se dvorac Mali Tabor, podignut u drugoj polovici XV. st. Kurija Prišlin nalazi se jugozapadno od naselja, kraj ceste što se spušta u dolinu Sutle. Podignuta je na kosome terenu, pa joj je pročelje jednokatno, a začelje prizemno. Vjerojatno je naknadno dograđena na stražnjoj strani, čime je dobila tlocrt u obliku slova »L«. Podrum ima dva ulaza, a nad lijevim je označena godina 1923. Pučka škola u Prišlinu otvorena je 1872, a potkraj XIX. st. ondje je kao učitelj službovao književnik J. Leskovar. Danas djeluje kao područna škola u sastavu Osnovne škole Viktora Kovačića u Humu na Sutli. DVD Prišlin osnovan je 1952.

LIT.: N. Brezinščak, Kulturno-povijesna baština Huma na Sutli, Hrvatsko zagorje, 10(2004) 3–4. • Krapinsko-zagorska županija – Umjetnička topografija Hrvatske, 4, Zagreb 2008. • Općina Hum na Sutli: The District of Hum na Sutli, Pregrada 2008.

B. Brezinščak Bagola