Šufflay, Milan
Šufflay, Milan, povjesničar i albanolog (Lepoglava, 8. XI. 1879 – Zagreb, 19. II. 1931). Brat → Zlate Šufflay, istraživačice i dizajnerice čipki. Otac Augustin bio je učitelj u Krapini i Lepoglavi. Nakon početnoga školovanja u rodnome gradu te studija povijesnih znanosti u Zagrebu, 1901. stekao je doktorat iz filozofije. Usavršavao se u Beču i Budimpešti, nakon čega se zaposlio kao kustos u budimpeštanskome Narodnom muzeju, a 1908–10. i 1912–18. bio je profesor pomoćnih povijesnih znanosti na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Sudjelovao je u političkome životu Kraljevine SHS te je, optužen za veleizdaju, 1921–22. služio zatvorsku kaznu u Srijemskoj Mitrovici. Kao ideologu Hrvatske stranke prava vlasti su mu onemogućavale bavljenje znanstvenim radom i zaposlenje, a zbog njegova tragičnog ubojstva prosvjedovale su brojne javne osobe u svijetu (Albert Einstein, Heinrich Mann). Svjetski ugled stekao je proučavanjem hrvatske srednjovjekovne povijesti i povijesti Albanije (jedan od utemeljitelja albanologije u svijetu) te kao priređivač zbirki srednjovjekovnih izvora (Diplomatički zbornik Kraljevina Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, 2, 1904; Acta et diplomata res Albaniae mediae aetatis illustrantia, 1–2, 1913–18). Glavna su mu djela: Die Dalmatinische Privaturkunde (1904), Städte und Burgen Albaniens hauptsächlich während des Mittelalters (1924), Srbi i Arbanasi (1925). Pisao je i političke eseje i romane.
LIT.: A. Stipčević, Milan Šufflay kao albanolog, Kolo, 1(1991) 3. • S. Antoljak, Milan Šufflay kao paleograf i diplomatičar, Arhivski vjesnik, (1995) 38. • K. Nemec, Prvi hrvatski science-fiction, Croatica, 27(1997) 45–46. • D. Sagrak, Dr. Milan pl. Šufflay: hrvatski aristokrat duha, Zagreb 1998. • B. Filipan, Zlata pl. Šufflay: toplička učiteljica, Varaždin–Varaždinske Toplice 2022.
I. Mandušić