Sutinsko

Sutinsko, nekadašnji posjed s kaštelom, koji je obuhvaćao šire područje današnjih → Sutinskih toplica i Velikoga Komora, u blizini Mača. U dokumentima se prvi put spominje 1258. kao terra Zotischa. Kaštel je sagradio između 1471. i 1479. meštar kraljevih tavernika i bivši hrvatski i slavonski ban Ivan Thuz od Laka. Od 1479. bio je u vlasništvu obitelji Golec, sve do smrti Jurja, posljednjega muškog člana obitelji. Tada je kaštel s većim dijelom posjeda naslijedila Katarina Golec, koja ga je 1547. sa svim pravima prodala svojemu sinu iz drugoga braka, Ivanu Forčiću mlađemu od Butine Vasi. Nakon njegove smrti kaštel su međusobno podijelili nasljednici plemićke obitelji Humski, Gregorijanec i Botka, a 1564. Gregorijanci su postali većinskim vlasnicima kaštela i pripadajućega posjeda, sve do 1573, kada je Stjepko Gregorijanec svoj udio kaštela založio Petru Bradi te braći Petru i Marku Mihanoviću. Broj vlasnika kaštela ponovno se povećao 1588, kada su kao novi suvlasnici u dokumentima zabilježeni Krsto Bedeković Komorski i Mihajlo Selnički. Nakon što je prije 1607. umro Nikola Gregorijanec, posljednji muški potomak obitelji, dio posjeda i kaštela naslijedile su njegove kćeri Marta Moscon i Ana Marija Erdődy, koje su očev udio prodale K. Bedekoviću Komorskomu. Poslije se na posjedu javljaju brojni vlasnici i zakupnici, što je u prvim desetljećima XVII. st. dovelo do njegova raspada i podjele na nekoliko manjih posjeda. Sutinsko se već 1636. spominje kao ruševina. Arheološkim istraživanjima, koja je proveo mačanski kapelan V. Noršić u prvoj polovici XX. st., ustanovljeno je da se kaštel sastojao od četvrtaste kule, uz koju su bile prigrađene zgrade, dok se uokolo pružao opkop, u koji se slijevala voda iz obližnjega potoka Sutinsko (Sutinčica). Tip kaštela koji čini jedna kula vrlo je čest u Zagorju i Prigorju, a tipičan je za razvijeni i kasni srednji vijek.

LIT.: T. Smičiklas, Diplomatički zbornik, 5, Zagreb 1907. • Gj. Szabo, Spomenici kotara Krapina i Zlatar, Zagreb 1914. • E. Laszowski, Sutinsko i Poznanovec, Zagreb 1943. • J. Adamček i I. Kampuš, Popisi i obračuni poreza u Hrvatskoj u XV i XVI stoljeću, Zagreb 1976. • J. Adamček, Agrarni odnosi u Hrvatskoj od sredine XV do kraja XVII stoljeća, Zagreb 1980. • D. Peić Čaldarović, Plemenitaši Poznanovca u Zbirci Hrvatskog povijesnog muzeja, u: Ž. Bajza (ur.), Bedekovčina: stara i plemenita, Bedekovčina 1997. • T. Radauš, Golec, Hrvatski biografski leksikon, 5, Zagreb 2002. • ista, Gregorijanec, ibid.

K. Regan i K. Filipec