turističke zajednice

turističke zajednice, javna poduzeća zadužena za poticanje turizma na nekom području. Uz tri krovne turističke zajednice koje upravljaju turističkom djelatnosti na razini županija (→ turizam), većina općina i gradova na području Hrvatskoga zagorja osnovala je i vlastite lokalne turističke zajednice. S obzirom na velik broj površinom razmjerno malih upravnih jedinica, pojedine općinske i gradske zajednice, zbog bolje koordinacije poslovanja i veće vidljivosti ponude, udružile su se u područne turističke zajednice. Uz zajednički gospodarski interes, osnovni preduvjet takvoga udruživanja jest zemljopisna odnosno krajobrazna sličnost jedinica koje su pristupile udruživanju kao i komplementarno povijesno-kulturno naslijeđe. Proces udruživanja lokalnih turističkih zajednica u područne odvija se u cijeloj zemlji no posebice je svojstven Hrvatskomu zagorju. Najstariju područnu turističku zajednicu osnovale su 2011. općine Brdovec, Dubravica, Marija Gorica i Pušća. Nazvana je Turističkom zajednicom Savsko-sutlanske doline i briga. Najviše područnih turističkih zajednica osnovano je u Krapinsko-zagorskoj županiji. God. 2014. osnovana je Turistička zajednica područja Kumrovec, Desinić, Zagorska Sela, a iste godine u tzv. Gupčevu kraju osnovana je i Turistička zajednica područja Donja Stubica i Gornja Stubica. Gradovi Zabok i Pregrada te općine Bedekovčina, Sveti Križ Začretje i Krapinske Toplice osnovali su 2016. Turističku zajednicu Srce Zagorja, a 2018. općine Tuhelj i Veliko Trgovišće te grad Klanjec udružile su se u Turističku zajednicu Biser Zagorja. U istočnome dijelu Krapinsko-zagorske županije grad Zlatar i općine Mače, Zlatar Bistrica, Konjščina, Budinščina i Hrašćina udružile su se 2022. u Turističku zajednicu Zlatni istok Zagorja. U zagorskome dijelu Varaždinske županije 2022. osnovana je Turistička zajednica Sjever Zagorja, a utemeljile su je općine Vinica, Maruševec, Cestica, Klenovnik, Donja Voća i Petrijanec.

Udruživanjem u područne turističke zajednice obuhvaćano je više od polovice zagorskih općina, ali turističke zajednice pojedinih općina i gradova nastavile su djelovati samostalno. Riječ je o turističkim zajednicama većih naselja (Krapina, Oroslavje, Zaprešić, Ivanec, Lepoglava, Novi Marof), odnosno turističkim zajednicama jedinica koje zbog specifičnih razloga imaju veći posjet turista (Marija Bistrica, Varaždinske Toplice, Stubičke Toplice).

M. Klemenčić