Veliko Trgovišće (naselje)

župna crkva Blažene Djevice Marije od sedam žalosti, 1838–76.

tlocrt župne crkve Blažene Djevice Marije od sedam žalosti

spomen-kuća Franje Tuđmana

Veliko Trgovišće, naselje i općinsko središte u središnjem dijelu Zagorja; 1193 stanovnika. Leži uz desnu obalu rijeke Krapine, na nadmorskoj visini od 150 m, uz željezničku prugu Zaprešić–Zabok i uz cestu Zaprešić–Gubaševo. Razvijeni su poljodjelstvo, stočarstvo, trgovina, promet i turizam (vinogradarstvo, memorijalni posjeti). Između pruge i rijeke Krapine formirana je gospodarska poslovno-industrijska zona (ljevaonica; tekstilna industrija). U Velikome Trgovišću djeluju osnovna škola (osnovana 1860; prva školska zgrada izgrađena 1891, a današnja 1971), koja ima područne škole u Dubrovčanu i Strmcu i dječji vrtić (2009). DVD djeluje od 1951, a KUD Sloga osnovan je 1985. Od sportskih udruga i klubova (streljački, borilački, konjički, zrakoplovni), najstariji je nogometni klub Zagorec (1936). Športsko-ribolovna udruga »Jezero« upravlja ribnjakom, stvorenim na rukavcu rječice Horvatske na sjevernome ulazu u Veliko Trgovišće.

Župna crkva Blažene Djevice Marije od sedam žalosti, građena 1838–76, o trošku pokroviteljice, barunice Marije Filegrin, rođ. Erdődy, jednobrodna je građevina neoklasicističkih obilježja. Nakon potresa 1880, obnovio ju je 1884. H. Bollé. Crkva završava polukružnim svetištem uz koje je slijeva pridodana sakristija. Nad pročeljem trokutasta zabata diže se kvadratni zvonik s piramidalnom kapom. Unutrašnjost crkve oslikao je 1944. L. Sirnik: prostor iza glavnoga oltara, svod svetišta i dijelovi zidova broda ukrašeni su prizorima iz Kristova života, a prostor uz drvenu ogradu pjevališta urešen je slikom sv. Cecilije koja svira orgulje i kralja Davida s harfom. Glavni oltar visoki je drveni retabl s elementima neoklasicizma i neobaroka, koji nosi sliku Pietà između skulptura Sv. Ivana Krstitelja iSv. Franje Ksaverskoga (pučki radovi doneseni iz kapele sv. Jurja na Jezeru). Oltar, poligonalna propovjedaonica i krstionica rad su zagrebačkoga stolara i drvorezbara Franje Bašića. Sjeverni zid crkve krase vitraji Pavla Šušilovića iz 1945. Crkva je djelomično obnovljena 2005, a s južne strane uređen je trg s kipom blaženoga Alojzija Stepinca (2007). Župni dvor, južno od crkve, sagrađen 1842, jednokatnica je, glavno pročelje koje je raščlanjeno prozorskim osima i ulazom u prizemlju. I tu je građevinu nakon potresa 1880. temeljito obnovio H. Bollé. Zaštićeni spomenik kulture je i općinska zgrada izgrađena 1891. Spomenik NOB-u rad je kipara Belizara Bahorića (1966).

Veliko Trgovišće prvi se put spominje 1501, a 1739. spominje se kurija Gabrijela Erdődyja. Iste godine kanonska vizitacija spominje drvenu kapelu sv. Barbare in majori tergovische. U XVIII. st. na širem području Velikoga Trgovišća bio je majur s gostionicom u sastavu cesargradskoga vlastelinstva grofova Erdődy. Majur i gostionica uz prometnicu, tzv. poštansku cestu (Via Postalis), privukli su stanovništvo, što je utjecalo na razvoj trgovišta i preseljenje sjedišta župe sv. Jurja na Jezeru iz obližnjega Jezera (→ Jezero Klanječko) u Veliko Trgovišće. Naselje se dodatno razvijalo nakon izgradnje željezničke pruge 1886, kada je postalo mjesto prekrcaja poljoprivrednih proizvoda na vlak. Uz željeznički, bio je razvijen i prijevoz kočijama koji 1930-ih zamjenjuje autobusni prijevoz (poslije poduzeće Zagorjetrans). Pred Drugi svjetski rat u Velikome Trgovišću djeluju gostionice, tri privatna trgovačka i izvozna poduzeća (domaći purani), veterinar i liječnik, tamburaški sastav i puhački orkestar.

Rodno je mjesto prvoga hrvatskoga predsjednika → Franje Tuđmana ; na ulazu u mjesto iz smjera Zagreba uređena je i obnovljena njegova spomen-kuća, a obnovljena je i stara škola (2008), koju je Tuđman pohađao. U svibnju 2024, na mjestu nekadašnjega Doma kulture, otvoren je Centar za kulturu dr. Franjo Tuđman, u kojem se održavaju brojni glazbeni, filmski, književni i galerijski programi.

LIT.: L. Dobronić, Veliko Trgovišće – Župa Majke Božje od sedam žalosti: nekad Župa sv. Jurja ob Jezeru, Veliko Trgovišće, 1997. • Veliko Trgovišće (tematski broj), Hrvatsko zagorje, 15(2009) 3–4.

A. Kaniški i D. Njegač