vrbovečki plemićki posjed

vrbovečki plemićki posjed, kasnosrednjovjekovno i novovjekovno zemljišno dobro na krajnjem sjeverozapadnom rubu Zagorja, uz granicu sa Štajerskom. Nastao je 1497. u okolici Klenovca Humskoga i ruševina utvrde Vrbovec, po kojoj je dobio ime. Po izlasku iz sklopa Korvinove Zagorske grofovije, nalazio se u zagorskome distriktu Varaždinske županije (districtus Zagoria), a obuhvaćao je brdovitu zemlju s lijeve strane gornjega toka Sutle. Na sjeveru i zapadu graničio je sa Štajerskom, a na ostalim stranama sa Zagorskom grofovijom Ivaniša Korvina. Središte posjeda formalno se nalazilo u ruševnoj utvrdi Vrbovec. Njegov prvi gospodar bio je kaštelan Velikoga Tabora Nikola Kotvić od Holdendorfa (? – 1507), kojemu je Ivaniš Korvin za vjernu službu 1497. darovao brdašce Bujašnicu i razrušenu utvrdu Vrbovec te posjede s druge strane brdašca Bujašnice, a potom i posjede Klenovec (Klenowcz), Praputnjak (Praprothno), Selnicu (Zelnycza) i Lupinjak (Lupnynnak), čime je završeno teritorijalno oblikovanje posjeda. Iako su poslije Nikoline smrti taj posjed naslijedile njegova udovica Ana i kći Barbara, u svibnju 1507. nasilno su ga zaposjeli Benedikt i Ladislav Rattkay, zbog čega je Beatrica Frankapan, Ivaniševa udovica, naložila svojemu službeniku Stjepanu Berislaviću, kaštelanu Medvedgrada i Lukavca, da posjede preotme i vrati njihovim vlasnicama, što je on sredinom kolovoza učinio. U znak zahvalnosti Kotvićeva udovica ponudila je Beatrici pravo prvootkupa te je iste godine Beatrica kupila taj posjed i priključila ga zemljama svoje utvrde Mali Tabor u sastavu Zagorske grofovije. Glavna gospodarska osnova posjeda bilo je vinogradarstvo. Po sačuvanim popisima poreza s početka XVI. st., to je bilo manje zemljišno dobro s 15 kmetskih selišta te šest seljačkih gospodarstava, koja su bila oslobođena plaćanja poreza zbog siromaštva ili službi koje su njihovi vlasnici obavljali. God. 1511. nekadašnji Vrbovečki plemićki posjed zaposjeli su Rattkayi, koji su ga 1524. pridružili → velikotaborskomu vlastelinstvu.

LIT.: J. Adamček i I. Kampuš, Popisi i obračuni poreza u Hrvatskoj u XV i XVI stoljeću, Zagreb 1976. • D. Karbić, Povijesni podaci o burgu Vrbovcu (1267.–1524.), u: T. Tkalčec, Burg Vrbovec u Klenovcu Humskome: deset sezona arheoloških istraživanja, Gornja Stubica–Zagreb 2010. • D. Karbić i dr., Povijesni podaci o burgu Veliki Tabor od prvih spomena do Seljačke bune 1573, u: Tajanstvena gotika: Veliki Tabor i kapela sv. Ivana (katalog izložbe), Gornja Stubica 2012.

K. Regan