Zabočki (Zaboky)

Zabočki (Zaboky), plemićka obitelj s posjedima u zabočkome plemićkom distriktu Varaždinske županije od XIII. do XVIII. st. Zahvaljujući prihodima s matičnoga zabočkog posjeda te još nekoliko manjih plemićkih posjeda na području između Bedekovčine, Zaboka i Svetoga Križa Začretja i ženidbenim vezama s uglednim plemićkim obiteljima (Špičko, Vojković, Črnkovečki), Zabočki su se uzdignuli među uglednije plemićke obitelji Hrvatskoga zagorja. Prvi poznati članovi obitelji bili su Nuzlin i njegov sin Petar, kojemu je hrvatsko-ugarski kralj Karlo I. Robert Anžuvinac darovao 1335. posjede Zabok, Jalšovec i Prosenik, a do XVI. st. obitelj je stekla još i Križanić (danas Križanče) i Gubaševo. Podjelama između Petrovih nasljednika posjed se poslije smanjio te su nastali novi, manji posjedi: Gredice na jugu i Prilesje (danas Bračak) na istoku. Nuzlinovi potomci od XV. st. upotrebljavali su pridjevak de Zabok ili Zaboky (Zabočki), a na posjedu su podignuli više kurija te kaštel ( Kaštelj) kraj Zaboka, koji se u dokumentima prvi put spominje 1642, a 1719. opisan je kao drvena utvrda. Iako povijesni izvori ne spominju vrijeme njegove izgradnje, vrlo je izgledno da su ga sagradili članovi plemićke obitelji Zabočki kao protuosmansku utvrdu nakon 1471, kada je hrvatsko-ugarski kralj Matija Korvin dopustio slavonskomu nižem plemstvu podizanje utvrđenih sjedišta na svojim posjedima. U njihovu vlasništvu Kaštelj je bio do 1655, kada je preminuo Baltazar Zabočki, zadnji muški potomak obitelji. Potom su Kaštelj naslijedile njegove kćeri Helena, udana za Ladislava Črnkovečkoga ili Črnkocija, te Eva, udana za Baltazara Vojkovića od Klokoča, čiji su nasljednici na njegovu mjestu u XVIII. st. sagradili baroknu kuriju s tlocrtom u obliku slova »L«.

LIT.: J. Adamček, Urbari Zaboka 1642., 1679. i 1718. godine, Kaj, 12(1980) 1. • M. Matijević-Sokol, Najstarija povijesna svjedočanstva o Zaboku, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, 29(1996). • M. Borovčak, Pregled najvažnijih podataka na temelju isprava o najstarijoj povijesti Zaboka i plemstva Zaboky, Godišnjak grada Zaboka, 1(2013).

K. Regan