Zagorska županija

Zagorska županija, srednjovjekovna upravno-teritorijalna jedinica Slavonije XII–XIV. st. Obuhvaćala je središnje dijelove današnjega Hrvatskog zagorja, odnosno prostor koji je s južne i istočne strane omeđivala rijeka Krapina, sa sjeverne strane gorski masiv Ivanščice, a sa zapadne strane rječica Krapinčica. Rijekom Krapinom na jugu isprva je graničila sa Zagrebačkom županijom, a zatim s veleposjedom roda Aka. Na istoku je graničila s Hrašćinskom županijom, odnosno poslije s veleposjedom plemićke obitelji Grebenski, na sjeverozapadu sa Štajerskom, na sjeveru s Varaždinskom županijom, dok ju je sa sjeveroistočne strane omeđivao veleposjed vitezova ivanovaca. Njezino utvrđeno sjedište nalazilo se u današnjoj Krapini, koje se u dokumentima prvi put spominje 1193. kao mjesto (locus), a tek 1258. kao plemićki grad pod imenom Zagorje (castrum de Zagoria). Zbog pograničnoga smještaja uz Štajersku, koja se nalazila u sklopu Svetoga Rimskog Carstva Njemačke Narodnosti, hrvatsko-ugarski vladari iz dinastije Arpadović ubrajali su ju u krajinu (confinium) prema Njemačkoj (Teutoniji). Zagorska županija nalazila se u sklopu desetinskoga kotara Zagorje, na kojem je crkvenu desetinu ubirao Zagrebački kaptol.

Tijekom prve polovice XIII. st. bila je u administrativnome i sudskome pogledu zatvorena cjelina pod nasljednom županskom vlašću Zagorskih knezova, dok je u posjedovnome smislu bila podijeljena na brojne i po veličini različite plemićke posjede. Najveći među njima bio je veleposjed Zagorskih knezova sa središtem u Krapini, koji se većim dijelom prostirao u zapadnim dijelovima Županije. U središnjem i istočnom dijelu Županije nalazili su se brojni manji posjedi u vlasništvu gradokmetova zagorske utvrde i kraljevih privrženika: Sveti Dominik župana Bachalera ili Bogodara (prije 1300), Pokoj i Pruzlov (Prišlin) Andrije, sina Andronikova od plemena Kadarkaluz (od 1248), posjed plemića Vrastislava i Norete na zemlji sv. Jurja (Belec) (prije 1258), posjed Batina Ivana sina Ivanova (od 1262), posjed Komor (danas Bedekovčina) obitelji Bedeković (od 1267), manji zemljišni posjedi gradokmetova zagorske utvrde (iobagiones castri de Zagoria) na zemlji sv. Jurja (1258) te naposljetku posjedi Lobor, Velika, Zlogonja i Klenovnik, koje je Bela darovao 1244. varaždinskomu županu Mihaelu I. od Buzadove grane roda Hahold.

Zagorska županija održala se do posljednje četvrtine XIII. st., kada su ju, zajedno sa susjednom Vrbovečkom županijom, osvojili moćni → Gisingovci i priključili svojoj državi na području jugozapadne Ugarske i zapadnih dijelova savsko-dravskoga međurječja, što uključuje i sjeverozapadne te središnje dijelove Hrvatskoga zagorja. Nakon što su se 1337. Gisingovci ponovno pobunili protiv hrvatsko-ugarskoga kralja Karla I. Roberta, na njih je poslana vojska predvođena banom čitave Slavonije Mikcem Mihaljevićem, koji je najkasnije do 1339. završio njihovo vojno slamanje te ponovno uspostavio Zagorsku županiju. Pod vlašću slavonskih banova ova je županija bila do 1399, kada ju je hrvatsko-ugarski kralj i kasniji rimsko-njemački car Sigismund Luksemburgovac darovao grofu Hermanu II. Celjskomu zajedno s utvrdama Krapinom, Belcom, Oštrcom, Trakošćanom, Lepoglavom, Kostelom i Cesargradom. Za vladavine Celjskih nekadašnja Zagorska županija postala je jezgrom okupljanja Zagorske grofovije kao nove upravno-teritorijalne jedinice Slavonije.

LIT.: V. Klaić, Krapinski gradovi i predaje o njima, Vjesnik Hrvatskoga arheološkoga društva, 10(1909). • J. Adamček, Vlastelinstvo Greben, Kaj, 6(1973) 4–5. • J. Adamček i I. Kampuš, Popisi i obračuni poreza u Hrvatskoj u XV i XVI stoljeću, Zagreb 1976. • J. Adamček, Agrarni odnosi u Hrvatskoj od sredine XV do kraja XVII stoljeća, Zagreb 1980. • N. Klaić, Zadnji knezi Celjski v deželah Sv. Krone, Celje 1991. • B. Grgin, Županije u razvijenom i kasnom srednjem vijeku, u: Hrvatske županije kroz stoljeća, Zagreb 1996. • D. Karbić, Povijesni podaci o burgu Vrbovcu (1267.–1524.), u: T. Tkalčec, Burg Vrbovec u Klenovcu Humskome: deset sezona arheoloških istraživanja, Zagreb 2010. • M. Kevo i A. Novak, Podjela kastruma i vlastelinstva Greben krajem 14. stoljeća: neki aspekti unutarnjeg razvoja svjetovnog vlastelinstva, u: Ascendere historiam: zbornik u čast Milana Kruheka, Zagreb 2014.

K. Regan