Zagorski glazbeni festival Krijesnica
Zagorski glazbeni festival Krijesnica, festival kajkavske glazbe proistekao 1997. iz radijske emisije Zagorska krijesnica Radija Hrvatsko zagorje Krapina (RHZK), koju je inicirao urednik Ivica Tušek, a uz njegovu potporu uređivao i vodio glazbenik I. Pepelko. Organiziran s ciljem obogaćenja manifestacije → Tjedan kajkavske kulture zagorskom glazbom, pridonosi oživljavanju i afirmaciji tamburaške glazbe čitavoga kajkavskog područja te violinsko-cimbulaških sastava, a koje u romanu U registraturi opisuje A. Kovačić.
Prve dvije godine Festival je pod nazivom Birajmo hit Zagorske krijesnice umjetnički vodio urednik istoimene radijske emisije I. Pepelko, a na glazbenim večerima izvodile su se skladbe koje su tijekom godine dobile najviše glasova slušatelja RHZK-a. God. 1999. održala su se dva koncerta u Festivalskoj dvorani u Krapini, uz izravni prijenos RHZK-a, a pjesme su objavljene i na nosačima zvuka. Do 2003. Festival, koji su organizacijski i umjetnički vodili I. Tušek i Tanja Gregurović, imao je natjecateljski karakter, a najbolje skladbe birali su urednici i slušatelji radiopostaja s kajkavskoga govornog područja te stručni žiri glazbenika, članovi kojega su, među ostalima, bili i Marijan Jergović, Šima Jovanovac, S. Mihaljinec, Siniša Doronjga, Ivan Ivančan, Siniša Leopold, Nikica Kalođera, Jelena Balent i Ivan Lamot. Izvođače je 2003–10. pratio Tamburaški orkestar Hrvatske radiotelevizije, a skladbe su se snimale u studiju Hrvatskoga radija. Umjetnički ravnatelj Festivala 2007–10. bio je maestro Siniša Leopold. Od 2010. Festival organizacijski i umjetnički vodi T. Gregurović, a zbog nemogućnosti plaćanja profesionalnih glazbenika na Festivalu nastupaju KUD-ovi.
Održavan uz potporu Krapinsko-zagorske županije i Grada Krapine, Festival je potaknuo osnivanje sličnih festivala na kajkavskome području. Sažima različitost kajkavskoga muziciranja, okuplja male glazbene sastave – tamburaške, violinske i one »alpskoga štiha« – a soliste prate tamburaški orkestri zagorskih KUD-ova, primjerice iz Mihovljana i Pregrade. Na Festivalu su nastupali i afirmirani umjetnici: Zlatko Vitez, Anja Šovagović Despot, Đuka Čaić, Đani Stipaničev, Miroslav Živković, Dunja Knebl, Nikša Radovanović, Kostadinka Velkovska, Lidija Bajuk i dr. Promovirajući nove pjesme, nastale na tragu narodnih, uz jedini uvjet da svi tekstovi izvođenih skladbi budu na kajkavskome, cilj je Festivala predstaviti kvalitetne pjevače s cijeloga kajkavskoga govornog područja te održati postojanost zagorske popijevke i društvenih pjesama koje su se pjevale po kletima i hižama. Tijekom godina uz Festival su se vezala i mnogobrojna popratna događanja: izložbe slika i fotografija, etnoizložbe, promocije suvenira, književne večeri i dr.
T. Gregurović