Zlatar (područje Grada)

Zlatar, područje gradske uprave u sjeveroistočnome dijelu Krapinsko-zagorske županije. Obuhvaća južne obronke i prigorje Ivanščice u sjevernome dijelu te doline Zlatarščice, Reke, Batine i Selnice s okolnim brežuljcima u južnome dijelu, s površinom od 76,1 km². Upravno je sjedište, najveće i jedino urbano naselje Zlatar (2825 stanovnika, 2021). Ostala naselja imaju ruralna obilježja (broj stanovnika, 2021): Belec (316), Borkovec (205), Cetinovec (115), Donja Batina (310), Donja Selnica (151), Ervenik Zlatarski (23), Gornja Batina (207), Gornja Selnica (164), Juranšćina (162), Ladislavec (160), Martinšćina (340), Petruševec (114), Ratkovec (98), Repno (190), Šćrbinec (9), Vižanovec (111), Završje Belečko (56) i Znož (18). Kao manje lokalno središte ističe se naselje Belec. Ukupno 5574 stanovnika; stanovništvo je 2011–21. bilo u padu (-8,6%). U gospodarstvu prevladava poljoprivredna proizvodnja, vinogradarstvo i voćarstvo, obrti i uslužne djelatnosti. Područje gradske uprave uglavnom odgovara području župa Uznesenja Blažene Djevice Marije u Zlataru i Blažene Djevice Marije Snježne u Belcu; crkva sv. Marije Snježne u Belcu jedan je od najznačajnijih baroknih spomenika na području Hrvatske. U sastavu Osnovne škole Ante Kovačića u Zlataru djeluju područne škole u Martinšćini i Donjoj Batini, a u sastavu Osnovne škole Belec, koja se 2007. odvojila od škole u Zlataru i postala samostalnom ustanovom, djeluje područna škola u Petruševcu. Srednja škola Zlatar osnovana je 1991. u sklopu Srednje škole Konjščina, a kao samostalna ustanova djeluje od 1996. Najznačajnije su kulturno-prosvjetne ustanove na zlatarskome području Gradska knjižnica Zlatar, Pučko otvoreno učilište dr. Jurja Žerjavića i Galerija izvorne umjetnosti. DVD-i djeluju u Zlataru (1877), Belcu (1927) i Donjoj Batini (1933). Planinarska društva osnovana su u Zlataru (1923) i Belcu (1998). Biciklistički klub »Lastavica« (1907) i Nogometni klub »Oštrc« (1922) među najstarijim su sportskim klubovima na području Zagorja. Zlatar je jedno od tradicionalnih upravnih središta na zagorskome području. Prije Prvoga svjetskog rata bio je podžupanijsko, a potom i kotarsko središte u sastavu Varaždinske županije; 1962–92. područje nekadašnjega zlatarskog kotara bilo je općina, kojoj je sjedište iz Zlatara premješteno u Zlatar Bistricu. Nakon nove upravne podjele u RH 1993. postaje sjedištem gradske uprave. Dosadašnji gradonačelnici: Stjepan Škof (1993–2001), Stanislav Stubičan (2001–02), Mladen Krušelj (2002), Marijan Đurek (2002–09), Miroslav Kopjar (2009–13), S. Majdak (2013–17) i Jasenka Auguštan-Pentek (od 2017).

M. Novak