Bednja (naselje)

župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije

župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije

tradicijska gradnja

Bednja, naselje i općinsko sjedište u gornjem dijelu doline istoimene rijeke, po kojoj je i vjerojatno dobilo ime, u sjevernom Zagorju i u zapadnome dijelu Varaždinske županije; 596 stanovnika. Stanovništvo, koje je u stalnome opadanju, poznato je po specifičnome govoru. Ime mjesta prvi se put spominje 1334. u popisu župa Trakošćan i Kamenica; god. 1440. spominje se kao sjedište župe koja je tada obuhvaćala šire područje nego danas.

Bednja je središnje mjesto širega gravitacijskoga ruralnog područja u kojem je smješten i dvorac → Trakošćan, nekadašnje središte vlastelinstva koje je od 1584. u posjedu obitelji → Drašković. Kao naselje počela se razvijati na uzvisini iznad doline rijeke. Oko središnjega prostora (trga) nalaze se povijesne građevine: župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije s pilom ispred, župni dvor sa zaštićenim stablima lipe, stara škola, Sajkova zgrada i dr. Naselje se širilo koncentrično, izbjegavajući dno doline rijeke izloženo čestim poplavama. Župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije barokizirana je srednjovjekovna crkva, izdužena jednobrodna građevina s apsidalnim svetištem na istočnoj strani te prigrađenom sakristijom i zvonikom koji se uzdiže nad glavnim pročeljem. Barokna je oprema zamijenjena početkom XIX. st. novom, a očuvan je jedino barokni oltar sv. Izidora. Tada je uređeno i pročelje (1802). Uz južno pročelje i ispred njega nalaze se nadgrobne ploče istaknutih članova plemićke obitelji Drašković, a izvana, uz južni zid crkve, nalaze se grobnice obitelji Drašković, posljednjih vlasnika dvorca. Orgulje u župnoj crkvi djelo su mletačkoga majstora Gaetana Moscatellija, rijedak primjer talijanske škole u Zagorju. Uz župnu crkvu je i kurija župnoga dvora te pil Blažene Djevice Marije s Malim Isusom u rukama, barokni kameni kip iz 1672. Kapela sv. Josipa iz XVII. st. nalazi se na brdu Hum istočno od naselja. Proštenja na Veliku Gospu i Židorovsko proštenje (Sv. Izidor, 10. V), okupljaju velik broj vjernika iz okolice i iseljene Bednjance. Osim u poljodjelstvu, stanovništvo je zaposleno u prerađivačkoj industriji (pilana), uslužnim djelatnostima, trgovini i obrtnim radionicama. Osnovna škola djeluje od 1839, DVD (s limenom glazbom u svojem sastavu) osnovan je 1937, a lovačko društvo 1941. KUD »Seljačka sloga« osnovan je 1937 (od 1957. KUD »Franjo Sert«; od 2012. KUD »Josip Genc«). Najzapaženija je dramska sekcija koja izvodi Bednjansku svadbu, nastalu na temelju narodnih običaja i prvi put uprizorenu 1980 (priređivač je teksta, redatelj i scenograf Josip Genc). Autohtonu glazbu bednjanskoga kraja njeguje glazbeni sastav Kavaliri, osnovan 1996.

S. Poljak