Bednja (područje Općine)

karta Općine

panorama

Bednja, općina u sjevernome Zagorju i najzapadnijem dijelu Varaždinske županije uz hrvatsko-slovensku granicu. Obuhvaća uglavnom brežuljkasto i niskobrdovito područje s dolinama rijeke Bednje i potoka Šaše, omeđeno Maceljskim gorjem (Brezova gora, Kamena gora i Čemernica) na sjeveru, obroncima Strahinjščice na jugu te Ravnom gorom na sjeveroistoku s površinom od 76,2 km². Pregrađivanjem doline potoka Čemernice, u XIX. st. nastalo je Trakošćansko jezero iz kojega istječe rijeka Bednja. Zbog specifičnih mikroklimatskih obilježja (niske zimske temperature), u Bednji je 2005. uspostavljena meteorološka postaja. Općinsko sjedište i najveće naselje je → Bednja. Obuhvaća naselja (broj stanovnika, 2021): Bednja (596), Benkovec (187), Brezova Gora (56), Cvetlin (261), Jamno (84), Jazbina Cvetlinska (282), Ježovec (234), Mali Gorenec (90), Meljan (101), Osonjak (48), Pašnik (44), Pleš (240), Podgorje Bednjansko (22), Prebukovje (86), Purga Bednjanska (104), Rinkovec (264), Sveti Josip (3), Šaša (86), Šinkovica Bednjanska (87), Šinkovica Šaška (94), Trakošćan (19), Veliki Gorenec (36), Vranojelje (114), Vrbno (228) i Vrhovec Bednjanski (33). Ukupno 3389 stanovnika; stanovništvo je 2011–21. bilo u izrazitom padu (-15,1%) zbog iseljavanja. Uz poljodjelstvo, stanovništvo je zaposleno pretežito u prerađivačkoj industriji, zatim građevinarstvu i trgovini. Na području općine su župe Uznesenja Blažene Djevice Marije u Bednji, sv. Petra i Pavla Apostola u Cvetlinu te Presvetoga Srca Isusova u Vrbnome. Središnja Osnovna škola Franje Serta u Bednji ima područne škole u Cvetlinu i Vrbnome. Dobrovoljna vatrogasna društva djeluju u Bednji (1937), Cvetlinu (1947) i Vrbnome (1952), KUD »Josip Genc« u Bednji (2012; od 1937. »Seljačka sloga«; od 1957. »Franjo Sert«), a KUD »Cvetlinski zvon« u Cvetlinu 2005. Vinogradare okuplja udruga Gerico, lovačko društvo osnovano je 1941, danas djeluje udruga lovaca i ribolovaca Trakošćan–Bednja. Najvažniji kulturni spomenik je dvorac → Trakošćan, posjed obitelji Drašković. Ističu se i arheološki nalazi iz neolitika (slučajni nalazi kamenih sjekira u Brezovoj gori, Cvetlinu i Jazbini) te ostatci utvrđenoga naselja na brdu Želimor s nalazima keltskoga ručnog žrvnja iz brončanoga doba. Bednjanski kraj poznat je po specifičnome govoru (→ bednjanski govor), koji je 2007. upisan u Listu zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara RH. Općina Bednja, u sastavu ivanečkoga kotara, bila je zasebna upravna jedinica Varaždinske županije do kraja Prvoga svjetskog rata, a povremeno i poslije; 1962–92. bednjansko područje bilo je u sastavu općine Ivanec. Današnja općina proglašena je 1993. Dosadašnji načelnici općine: Valent Gašparić (1993–94), Vladimir Cikač (1994–96), Ivan Malčić (1996–97), Ivan Hočurščak (1997–2001), Zlatko Koračević (2001–05), Mirko Bistrović (2005-17) i Damir Poljak (od 2017).

M. Novak i S. Poljak