Gorup, Nikola

Nikola Gorup, Zercalo Marijansko, Zagreb 1768.

Gorup, Nikola, svećenik i vjerski pisac (Lipnik kraj Ozlja, 1711 – Krapina, 24. VIII. 1778). U Spomenici Župe sv. Nikole biskupa u Krapini navodi se da je škole polazio u Zagrebu. God. 1738–43. bio je kapelan u Zlataru, potom 1743–47. župnik u Zaboku, a 1747, na prijedlog grofa Aleksandra Keglevića, postao je župnik u Krapini, gdje je naslijedio župnika i pisca → Stjepana Fučeka. Spomenica navodi da je svećeničku službu obavljao savjesno, a osobito su mu bile hvaljene sadržajne propovijedi. God. 1750. pod njegovim vodstvom na Trškome Vrhu povrh Krapine započela je gradnja barokne crkve Majke Božje Jeruzalemske (dovršena 1761), gdje je pohranjen i istoimeni devocionalni kip. Prikupio je podatke o čudotvornome kipu Gospe Jeruzalemske od samih početaka i 1768. objavio ih u knjizi Zercalo Marijansko kipa Jeruzalemskoga vu Krapine pod Bratovščinum sv. Škapulara podignjenoga. Izvornik – koji se još prije tridesetak godina nalazio u krapinskome župnom arhivu – danas je zagubljen, a sačuvan je samo djelomičan prijepis. Po svjedočanstvu Nikole Balagovića, koje je Gorupu prenio njegov sin Nikola, oko 1669. fra Joakim (krsnim imenom Stjepan Balagović ili Mateić) donio je sa hodočašća u Svetu zemlju, kipić Majke Božje, veličine 12 cm, koji mu je darovao jedan franjevac, prethodno ga položivši na Isusov grob. Kipić je Joakim darovao svojemu bratu Nikoli, kojemu je jednom prilikom izgorjela kuća, ali je kipić ostao posve neoštećen, nakon čega je započelo štovanje kipića među župljanima zvanoga Jeruzalemska Majka Božja. Zercalo Marijansko počinje posvetom prepozitu zagrebačkoga Kaptola, biskupu beogradskomu i smederevskomu Stjepanu Pucu. Nakon toga slijedi odobrenje cenzora Nikole Turčića, zagrebačkoga kanonika i varaždinskoga arhiđakona, na latinskome jeziku, datirano 7. IX. 1767. te hrvatskokajkavski predgovor s potpisom »Služica najponiznejši N«, na temelju kojega je Gorupovo autorstvo sa sigurnošću utvrdio → Adam Alojzije Baričević u svojem rukopisnom bibliografskome spisu Catalogus librorum Zagrabiae impressorum ordine chronologico. Zercalo na početku donosi povijest karmelićanskoga reda i Bratovštine sv. škapulara, potom slijedi povijest jeruzalemskoga kipa i priprema za gradnju crkve, a treći dio donosi milosti sv. škapulara i milosti jeruzalemskoga kipa koja opisuju 17 milosnih uslišanja od 1750. do 1766. posvjedočenih od stanovnika različitih župa. Slijede litanije Blažene Djevice Marije, zatim osam popevki od Blažene Djevice Marije Jeruzalemske, popis oprosta što su ih pape podijelili onima koji se utječu Majci Božjoj te blagoslov škapulara i molitve na latinskome jeziku. Djelo završava popisom hodočašća zavjetnoj crkvi Majke Božje Jeruzalemske. Naslovom sugerirajući na Zercalo Marijansko Jurja Habdelića iz 1662, Gorupovo Zercalo prva je povijest prošteništva na Trškome Vrhu u Krapini s vrijednim podatcima o gradnji crkve Majke Božje Jeruzalemske te dragocjen izvor za proučavanje marijanske pobožnosti u Hrvatskome zagorju u XVIII. st. God. 1996. Narodno sveučilište Krapina objavilo je povodom 250. obljetnice smrti župnika S. Fučeka, koji je 16. XI. 1743. predvodio prvu zavjetnu procesiju Majci Božjoj Jeruzalemskoj, faksimil i transkribirani tekst Zercala, koje je priredio A. Jembrih.

LIT.: Spomenica Župe sv. Nikole biskupa u Krapini, Krapina, s. a. • A. Jembrih, Krapinsko Zercalo Marijansko iz 1768. godine, u: Zercalo Marijansko kipa Jeruzalemskoga vu Krapine pod Bratovščinum sv. Škapulara podignjenoga, Krapina 1996. • A. Lukinović, Gospa Jeruzalemska na Trškom Vrhu, u: Majka Božja Jeruzalemska na Trškom Vrhu, Zagreb 2011.

J. Lukec