Horvatska
riječna dolina južno od Desinića
Horvatska (Horvatski potok), rijeka, desni pritok Krapine; duga 32,8 km, po površini porječja od 241 km2 vodeći pritok rijeke → Krapine. Ima peripanonski kišno-snježni protočni režim; u godišnjem hodu srednjih mjesečnih protoka primarni je maksimum u prosincu i sekundarni u ožujku ili travnju, dok je primarni minimum u kolovozu i sekundarni u veljači. Hidrološka postaja nalazi se u Gubaševu. Prosječni je godišnji protok vode pri ušću oko 1,2 m3/s. Sve veće pritoke prima s lijeve strane: Zbiljski potok (Zbiljčica), Sopotnica, Erpenjščica (Erpenjšica) i → Kosteljina. Iako se katkad spominje da izvire u podnožju Koštrunova brega, vjerojatno zbog pretpostavke da je u lučno izduženu povirju (sjeverno i sjeverozapadno od Desinića) najdulji krak Mačkov jarek (također zvan Horvatska), Horvatska počinje najduljim izvorišnim krakom u području naselja Male Gore (Košenine), na približno 400 m nadmorske visine. Od Desinića otječe općenito na jugoistok te se u Krapinu ulijeva kraj Velikoga Trgovišća, na približno 135 m nadmorske visine. Izrazita asimetrija porječja u odnosu na tok Horvatske rezultat je tektonike, odnosno izdizanja poprečno položena pobrđa uz Cesargradsku goru, te se u srednjem dijelu toka Horvatska u dva navrata koljenasto zavija na istok, prikupljajući više drugih tekućica koje tako postaju lijevi pritoci. Zanimljivo je da je pritok Kosteljina podjednako dug kao i Horvatska. Iako je Horvatska nizvodno od Desinića regulirana, skraćena i dijelom kanalizirana, ostali su neki prirodno povoljniji odsjeci s dubljim mjestima u koritu i obraslim obalama, pa je 2012. u Horvatskoj potvrđeno inače rijetko stanište dabra (nakon projekta povratka dabra u Hrvatsku u drugoj polovici 1990-ih). Horvatska povremeno može poplaviti, najviše hidrološki sabirno dolinsko proširenje kraj Velike Horvatske (gdje prima Zbiljski potok i Sopotnicu) te u donjem toku (gdje prima Erpenjščicu i Kosteljinu), gdje na znatno češće, gotovo sezonske poplave u prošlosti upućuje ime naselja Jezero Klanječko. Porječje Horvatske znatno pridonosi koncentraciji voda u glavnome hidrološkom čvorištu porječja Krapine, području između Zaboka i Velikoga Trgovišća.
D. Orešić