Kosteljina
Kosteljina, rijeka, lijevi pritok → Horvatske, duga 32 km; površina porječja 91 km2. Brojni su joj kraći, većinom lijevi pritoci, najveći Svedružica. Prosječni godišnji protok pri ušću iznosi oko 0,4 m3/s. Jedina u porječju Horvatske prikuplja vode sjeverno od Kune gore i ostaloga Kostelskoga gorja; izvire nedaleko od Maloga Tabora, kao povremeni tok od uređenoga zdenca, na približno 330 m nadmorske visine, teče na jug do sjevernoga podnožja Kostelskoga gorja, zatim na istok, da bi se ubrzo probila klancem Sutinsko uz Kostelgrad i Kunu goru do Pregrade, odakle nastavlja otjecati na jugoistok kao nizinska rječica širokom riječnom dolinom. Ulijeva se u Horvatsku kraj Jezera Klanječkoga na 141,7 m nadmorske visine. Iako je porječje razmjerno usko i izduženo, zbog brzoga nakupljanja vode u nešto širem izvorišnome, brdskome dijelu porječja, kao i s dolinskih strana, te zbog sporijega otjecanja u ravničarskome dijelu doline, redovito je plavila dijelove doline. Najviše su bila plavljena područja nizvodnije od ušća jedinoga većeg pritoka, Svedružice (o čem svjedoči naziv naselja Čret), a posebno uz ušće kraj Jezera Klanječkoga. Kosteljina je stoga regulirana u svojem nizinskom dijelu toka, no u velikome dijelu pretjerano kanalizirana, s utvrđenim i posve ogoljenim obalama. U dolini Horvatske nalaze se → Krapinske Toplice, s termalnim vrelima (toplice) u istoj rasjednoj zoni u kojoj su i vrela u Tuheljskim Toplicama.
D. Orešić