Hrvatsko zagorje (časopis)

prvi tečaj časopisa, Krapina, 1969.

obnovljeni tečaj časopisa, Krapina, 1995.

Hrvatsko zagorje, časopis za kulturno-prosvjetna i društvena pitanja, koji je od 1969. izdavalo u tu svrhu osnovano Društvo pisaca »Gajeva Danica« u Krapini. Pokretač te glavni i odgovorni urednik bio je krapinski muzealac i publicist → Antun Kozina, na čijoj su se adresi (Bregovita 12) nalazili uprava i uredništvo. Časopis je bio zamišljen kao tromjesečnik, ali do naprasna gašenja zbog uskrate dotacije u vrijeme sloma Hrvatskoga proljeća 1971, izišlo je tek šest svezaka: I/1969 (br. 1–3, 4–6), II/1970 (1–3, 4–12), III/1971 (1, 2–3). Osnovna nakana toga »regionalnog časopisa« bila je praćenje i bilježenje svih važnijih događanja »iz svakodnevnog života ljudi Hrvatskog zagorja, te njihov kulturni, društveni, politički i ekonomski razvitak«, kao i objavljivanje likovnih i literarnih radova (osobito onih pisanih kajkavštinom). Zbog preglednosti, brojni i raznovrsni prilozi isprva su grupirani u posebne rubrike pa su tako nakon glavnih napisa slijedili Prikazi knjiga i časopisa, Naš kraj nekad i danas, Zagorska kronika, Prozni sastavci, Stihovi, Planinarstvo, gimnastika i sport, a takva je koncepcija poslije napuštena . Od danas poznatijih književnih imena, u časopisu su svoje pjesničke i prozne uratke, između ostalih, objavljivali Zvonko Milković, G. Krklec, S. Košutić, S. Jakševac, I. Ladika, I. Jembrih, B. Brezinščak Bagola, a likovne priloge A. Bahunek, J. Brezinščak, G. Horvat, F. Klopotan, Ivan Lacković, I. Rabuzin, I. Režek, M. Skurjeni i dr. – Glasilo istoga naziva u Krapini je ponovno pokrenuto 1995, ali kao časopis za kulturu Krapinsko-zagorske županije, izdavanje kojega je povjereno → Kajkaviani iz Donje Stubice. Časopis izlazi uz novčanu potporu Ministarstva RH, Krapinsko-zagorske županije te pojedinih zagorskih općina i gradova. U 20 godina kontinuiranoga postojanja povremeno su se mijenjali urednici, uredništvo, ritam izlaženja, pojedine rubrike i broj stranica. Glavni urednici bili su: Ivica Fizir (1995–96), B. Brezinščak Bagola (1997–99), I. Cesarec (2000–05), V. Horvatić-Gmaz (2006–20) i Daria Mikulec (od 2021). Zbog organizacijskih i financijskih razloga časopis je isprva izlazio kao godišnjak (1995–98), zatim kao polugodišnjak (1999–2003), da bi se potom ustalio na dva pozamašna dvobroja godišnje (2004–14; 2011. i 2012. iznimno su tiskani četverobrojevi), što uz jedan separat posvećen općini Tuhelj iznosi ukupno 36 svezaka. Opseg časopisa u pojedinim je godištima i brojevima varirao od 140 do čak 340 stranica raznolikih tekstova – informativnih, popularno-znanstvenih, stručnih i književnih, svrstanih u nekoliko stalnih tematskih blokova: Županijsko obzorje (dosad obrađeni 22 zagorske općine i grada), Naši umjetnici (predstavljeno 25 likovnih umjetnika), Iz kulturnih zbivanja (popraćena važnija kulturna događanja, posebice književne smotre i susreti), Književni prilozi (objavljeni radovi stotinjak autora, što je dovelo i do osnivanja Hrvatskozagorskoga književnog društva 2002. u Klanjcu), Dokumenti – Svjedočanstva i Osvrti (prikazi novoizišlih knjiga zagorskih pisaca). Povremeno se javljaju i rubrike Prijevodi (prevedeno na kajkavski više antologijskih pjesama poznatih svjetskih književnika), Iz starih kajkavskih knjiga, Spomenička baština, Ogledi, Susreti (predočeno 13 kajkavskih književnih krugova), Obljetnice i In memoriam. God. 2015. obilježena je 20. godišnjica izlaženja časopisa, te je u br. 1–4 objavljena Bibliografija časopisa od 1995. do 2015.

I. Cesarec