Kulturno-umjetničko društvo hrvatskih Zagoraca »Matija Gubec«

Kulturno-umjetničko društvo hrvatskih Zagoraca »Matija Gubec«, zavičajno društvo koje je 1945. nastavilo rad predratnoga → Društva hrvatskih Zagoraca. Prvotni naziv bio je Prosvjetno društvo hrvatskih Zagoraca »Matija Gubec«, a potom Kulturno-prosvjetno društvo hrvatskih Zagoraca »Matija Gubec«. Prvi poratni predsjednik Društva bio je brat J. Broza - Tita, Vjekoslav (Slavko) Broz (1898–1976), a zamijenio ga je G. Krklec; u dvama je mandatima njime predsjedavao I. Ladika. Ciljevi rada, prema pravilima odobrenima 1946, bili su okupljanje ljudi zagorskoga podrijetla u Zagrebu te promicanje kulturnoga, prosvjetnoga i gospodarskoga razvoja Zagorja. U poraću Društvo je razvilo značajnu izdavačku djelatnost: Vodič kroz Hrvatsko Zagorje (1946), potom godišnjak Zagorski kalendar (1946–56), odnosno Zagorski kolendar (1957–69), rađen po uzoru na nekadašnje pučke kalendare, koji je od 1970. izlazio pod imenom → Zagorski godišnjak. Kalendar su uređivali Branko Svoboda i I. Ladika, a tekstove objavljivali brojni zagorski i drugi znanstvenici, umjetnici i publicisti, npr. Blanka Dovjak-Matković, Dragutin Feletar, Stjepan Hranjec, Slavko Kolar, Milan Krmpotić, Vjekoslav Majer, Zvonimir Milčec, Matko Peić, Geno Senečić, Milivoj Slaviček i dr. U Biblioteci Društva objavljeno je više od 20 naslova. Povjesničar medicine, Krapinčanin M. D. Grmek, objavio je rasprave Prvijenac hrvatske medicinske književnosti (1957) i O meštriji pupkoreznoj (1958), Branko Svoboda feljtone i zapise Stare vinogradske kurije i klijeti (2 sv., 1957–67), Fedor Svoboda književne kritike Aldous Huxley i njegov »Kontrapunkt života« (1958) i O poeziji Guida Gozzana (1959), varaždinski književnik i publicist Vilko Ivanuša prikaz Slavko Lončarić, lik jednog revolucionara (1959) i knjigu pripovijedaka Ljudi kao mi (1962), potom Ferdo Škrljac zbirku poezije Kapi (1960), međimurski pjesnik i prozaist Stjepan Bence zbirku poezije Kruh sozom zamešeni (1963), I. Strahonja putopise Zagorska kronika (1965), I. Ladika zbirku feljtona Zapisi o »Goricama« Frana Galovića (1963) i Humoreske (1967), a A. Vokaun-Dokmanović zbirku poezije Povehlo cvetje (1962). Potkraj 1970-ih izdavačka je djelatnost Društva smanjena, a potpuno se ugasila u 1980-ima. U okviru Društva djelovale su dramsko-folklorna sekcija, mješoviti pjevački zbor, tamburaški orkestar, koji su godišnje održavali 20–30 koncerata i priredbi, a središnja je bila uz obljetnicu Seljačke bune. Danas djeluju mješoviti zbor i instrumentalni sastav koji sudjeluju na godišnjim susretima hrvatskih društava iz zemlje i inozemstva koja nose Gupčevo ime. Predsjednica Društva od 2009. je Ana Stanković.

LIT.: I. Ladika (ur.), Kulturno-umjetničko društvo hrvatskih Zagoraca »Matija Gubec«, 35-godišnjica (1945–1980), Čakovec 1980.

V. Jelić i R.