Moravečka županija

Moravečka županija, srednjovjekovna upravno-teritorijalna jedinica u Slavoniji od XII. do XIV. st. Obuhvaćala je današnje istočne dijelove grada Zagreba, Prigorje te manji dio Hrvatskoga zagorja južno od srednjega toka rijeke Krapine i istočno od Marije Bistrice, na širem području današnjeg naselja Bedenice. Na području je županije »Prigorje i Zagorje životno i upravno bilo ujedinjeno« (L. Dobronić). Sa sjeverne strane graničila je sa Zagorskom županijom, s istočne s Križevačkom županijom, dok ju je sa zapadne i južne strane omeđivala Zagrebačka županija. Njezino utvrđeno sjedište nalazilo se u utvrdi Moravče, koja se u dokumentima prvi put spominje 1260, a ostatci koje danas leže na položaju Hrtić iznad zagrebačkoga prigradskog naselja Moravče. Moravečka županija nalazila se u sklopu istoimenoga desetinskog kotara (Cultellus de Marocha), na kojem je crkvenu desetinu ubirao zagrebački biskup, dok je u crkvenome smislu pripadala zagrebačkomu arhiđakonatu Zagrebačke biskupije. Polovicom XIV. st. hrvatsko-ugarski kralj Ludovik I. Anžuvinac proveo je reformu županijskoga sustava, kojom je ukinuo Moravečku županiju te ju kao istoimeni distrikt pripojio Zagrebačkoj županiji. Tijekom XIV. i XV. st. na području Moravča oblikovala su se brojna manja vlastelinstva i plemićki posjedi u vlasništvu srednjega i nižega plemstva, među kojima se ističu obitelji → Bradač te → Kerecsényi (Kerčenji).

LIT.: J. Ćuk, Zagrebačka županija oko XIII. stoljeća, Zagreb 1942. • J. Adamček i I. Kampuš, Popisi i obračuni poreza u Hrvatskoj u XV i XVI stoljeću, Zagreb 1976. • L. Dobronić, Po starom Moravču, Zagreb 1979. • J. Adamček, Agrarni odnosi u Hrvatskoj od sredine XV do kraja XVII stoljeća, Zagreb 1980. • B. Grgin, Županije u razvijenom i kasnom srednjem vijeku, u: Hrvatske županije kroz stoljeća, Zagreb 1996.

K. Regan