Muži zagorskog srca

Muži zagorskog srca (puni naziv Hrvatska udruga »Muži zagorskog srca«), nestranačka, dobrovoljna i nevladina udruga koja djeluje od 30. IX. 1994. kao prva registrirana udruga Krapinsko-zagorske županije. Djeluje putem povjerenstava za povijest i stare zasade, kulturu i umjetnost, gospodarstvo i promidžbu, karitativno-socijalnu djelatnost te za duhovna, članska i statutarna pitanja. Na čelu Udruge je stolništvo, koje čine stoloravnatelj R. Fureš, I. dostoloravnatelj Zdravko Šilipetar, II. dostoloravnatelj Goran Vrgoč, komornik Nikola Capar, rizničar Mladen Cvetko, stjegonoša S. Blažičko te prvočelnici povjerenstava Rudolf Žlender, Ivica Glogoški, Ratko Habus, Ivan Vrhovec i Franc Harapin. Ciljevi djelovanja udruge su afirmacija hrvatskoga kajkavskog jezičnog izraza, književnosti i kulture, očuvanje i promicanje tradicijske kulture Hrvatskoga zagorja i druge društvene aktivnosti. Udruga je organizator brojnih izložbi, koncerata (tradicionalni Županijski božićni bal), kazališnih predstava, likovnih kolonija, predstavljanja književnih djela, a sudjelovala je u tristotinjak raznovrsnih priredbi i projekata. Pokrenula je inicijativu za uvođenje hrvatskoga kajkavskog jezika kao izbornoga predmeta u nastavi osnovnih i srednjih škola na kajkavskome govornom području. U sklopu → Tjedna kajkavske kulture u Krapini organizira znanstvene skupove koji se od 2002. održavaju pod nazivom Kajkavski jezik, književnost i kultura kroz stoljeća. Na skupovima su iznesene zamisli o očuvanju kajkavštine, među kojima je i ona o osnivanju Instituta za hrvatski kajkavski jezik, književnost i kulturu. Usto, udruga je inicijator i suorganizator znanstvenoga skupa Dani dr. Franje Tuđmana – Hrvati kroz stoljeća koji se od 2008. održava u Velikome Trgovišću. Uključila se u mnogobrojne humanitarne akcije te sudjelovala u uređenju kapelice sv. Ivana Krstitelja u Općoj bolnici Zabok i bolnici hrvatskih veterana kao i u obnovi i uređenju kapelica i raspela diljem Krapinsko-zagorske županije. Zalaganjem udruge potaknuta je revitalizacija Cesargrada i Kostelgrada. O trećoj obljetnici osnutka postavila je spomen-ploču na vanjski zid dvorca Gredice, a 1999. i spomenik → Ksaveru Šandoru Gjalskomu ispred ulaza u dvorac. Poprsje D. Belini podignula je 2003. ispred Područne škole u Martinišću, a 2004. u dvorcu Gredice postavila je odljev Tanajskih ploča – najstarijega pisanoga spomena hrvatskoga imena. God. 2006. u Parku hrvatskih velikana u Zaboku podignula je spomenike Petru Zrinskomu i Franu Krsti Frankapanu, 2008. Nikoli Šubiću Zrinskomu (odljev je 2010. postavljen u Konjščini) i 2009. Ani Katarini Zrinski. Iste godine u Desiniću ispred župne crkve podignula je spomenik kanoniku J. Rattkayu Velikotaborskomu, a 2014. književniku V. Poljancu u Tuhlju. Bavi se i izdavačkom djelatnošću: objavljuje zbornike sa znanstvenih skupova, knjige svojih članova vezane uz Hrvatsko zagorje i kajkavštinu te pretiske.

R. Fureš