Pregrada (područje Grada)

karta područja Grada

grb Grada

panorama

Pregrada, područje gradske uprave u sjeverozapadnome dijelu Krapinsko-zagorske županije. Obuhvaća doline Kosteljine, Sopotnice i Svedružice s okolnim pobrđima u južnome te Kunu goru i Vinagoru u sjevernome dijelu; površina 67,5 km². Upravno sjedište, najveće i jedino urbano naselje je → Pregrada. Ostala naselja imaju ruralna obilježja (broj stanovnika, 2021): Benkovo (303), Bregi Kostelski (224), Bušin (127), Cigrovec (360), Donja Plemenšćina (133), Gabrovec (44), Gorjakovo (296), Gornja Plemenšćina (217), Klenice (74), Kostel (119), Kostelsko (211), Mala Gora (137), Marinci (100), Martiša Ves (11), Pavlovec Pregradski (209), Sopot (294), Stipernica (127), Svetojurski Vrh (144), Valentinovo (151), Velika Gora (65), Vinagora (32), Višnjevec (142), Vojsak (107), Vrh Pregradski (336) i Vrh Vinagorski (94). Ukupno 5927 stanovnika; stanovništvo je 2011–21. bilo u padu (-10,1%). Uz poljodjelstvo i turizam, stanovništvo je zaposleno u industriji te uslužnim djelatnostima u upravnome sjedištu. Područje gradske uprave odgovara području župa Vinagora, Kostel, Marinci i Pregrada; marijansko svetište u Vinagori jedno je od najznačajnijih na području Zagorja. Središnja osnovna škola Janka Leskovara u Pregradi ima područne škole u Benkovu, Gorjakovu, Kostelu, Sopotu i Stipernici. Na području gradske uprave djeluje više od 50 udruga. DVD-i djeluju u Pregradi, Benkovu, Stipernici i Vinagori, a kuburaška društva u Pregradi, Kostelu, Vinagori i Stipernici. Na pregradskome području ima važnih arheoloških nalaza iz eneolitika i rimskoga doba (→ Plemenšćina, Donja i Gornja). U srednjem vijeku područje je uglavnom bilo u sastavu vlastelinstva vezanoga uz → Kostelgrad, odakle se sjedište u XVI. st. premješta u Pregradu, dok je zapadni, vinagorski dio bio u sastavu velikotaborskoga vlastelinstva. Nakon ukidanja kmetstva, u pregradskome kraju zabilježeni su seljački nemiri 1850. i 1883. Od druge polovice XIX. st. Pregrada je uglavnom neprekidno bila kotarsko ili općinsko sjedište sve do 1962, kada je priključena krapinskoj općini. Pregradska općina ponovno je formirana 1978. i, osim današnjega područja gradske uprave, obuhvaćala je i današnje općine Hum na Sutli i Desinić. Nakon uvođenja novoga ustroja u RH, isprva je bila općina, a status grada dobila je 1997. Dosadašnji načelnici i gradonačelnici bili su: Romuald Kantoci (1993–95), Zdravko Ivanjko (1995), Branko Horvat (1995–97), Davorin Šutina (1997–99), Stjepan Novačko (1999–2001), Vjekoslav Gorup (2001–05), Vilmica Kapac (2005–13), Marko Vešligaj (2013–25) i Goran Vukmanić (od 2025).

R.