ratarstvo

ratarstvo, uz stočarstvo, jedna od dviju sastavnica poljoprivrede, gospodarske grane koja je u prošlosti bila temeljna u Hrvatskome zagorju, a i danas ima značajno mjesto. Na zagorskome području danas prevladavaju žitarice (71%), krmno bilje (16,8%) i krumpir (8,2%) te ostalo povrće (4%), dok je neobrađenih oranica i vrtova te zemljišta pod ugarom oko 3% poljoprivredne površine. Ratarstvo je ponajviše u funkciji proizvodnje stočne hrane. Od ratarskih kultura uzgajaju se kukuruz, pšenica, lucerna i krumpir, a prinosi su niži od državnoga prosjeka zbog konfiguracije terena. Kukuruz prevladava u proizvodnji žitarica, pšenica zauzima oko 20% površina pod žitima, a na manjim površinama sije se ječam, zob i raž. U odnosu na državni prosjek, prinos kukuruza, pšenice i zobi je niži, a ječma i raži viši.

Proizvodnja povrća u Krapinsko-zagorskoj županiji svodi se uglavnom na zadovoljavanje potreba kućanstava u vlastitim vrtovima. Mali dio viška proizvoda ide na tržište (individualna prodaja na tržnicama). Od povrtlarskih kultura prevladava krumpir, donekle ga prate kupus i kelj te još grah i luk. Staklenička proizvodnja povrća u Županiji slabo je zastupljena na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, a proizvodnja cvijeća u plastenicima sastoji se od proizvodnje krizantema, špina i sličnoga, te jednogodišnjih presadnica za nasade i parkove (maćuhice, salvije i sl.). Voćarstvo je slabije razvijeno, a prevladavaju ekstenzivni voćnjaci. Od voćnih vrsta najviše se uzgajaju šljiva (oko polovice ukupnoga broja stabala), potom jabuka (oko četvrtine broja stabala) te trešnja, višnja i marelica. Urod voćnih vrsta u pravilu je ispod državnoga prosjeka. Zagorsko područje pogodno je za uzgoj kasnih sorti jabuka, no one se uzgajaju samo u pregradskome i ivanečkome kraju. Proizvodnja voća imala je sve donedavno velike oscilacije od godine do godine, što je bila posljedica tradicionalna ekstenzivnog uzgoja i prevelike ovisnosti o prirodnim uvjetima. U okviru ratarstva u Zagorju se najveća pozornost tradicionalno pridavala vinogradarstvu.

M. Klemenčić