Skok, Joža (Josip)

Skok, Joža (Josip), književni povjesničar, književni kritičar i esejist (Petrijanec kraj Varaždina, 14. II. 1931 – Zagreb, 8. IX. 2017). Pučku školu završio je u rodnome mjestu, sedam razreda Nadbiskupske klasične gimnazije u Zagrebu, a maturirao je na varaždinskoj gimnaziji. Studij hrvatskoga ili srpskoga jezika i jugoslavenske književnosti završio je na Filozofskome fakultetu u Zagrebu (1956), gdje je i doktorirao (1982) s temom Hrvatsko kajkavsko pjesništvo zavičajnih idioma.

Kao profesor hrvatskoga jezika službovao je u školama u Ivancu (1955–57) i Čakovcu (1957–61). God. 1960–61. bio je direktor Gradske knjižnice i čitaonice u Čakovcu (danas Knjižnica »Nikola Zrinski« Čakovec). Od 1961. do 1966. radio je kao profesor na Pedagoškoj akademiji u Čakovcu, a od 1966. do 1977. na Pedagoškoj akademiji u Zagrebu, gdje je u dva mandata (1973–77) obnašao dužnost dekana. Vodio je, u obje akademije, kolegije hrvatske književnosti, metodike hrvatskoga jezika i dječje književnosti. Od 1977. do umirovljenja 1997. bio je redoviti profesor na Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, vodio je kolegije hrvatske i dječje te svjetske književnosti, a od 1976. do 1977. bio je i predstojnik Katedre za noviju hrvatsku književnost.

Bio je plodan suradnik Školskih novina (1956–73) te član uredništva (1966–72). Uz ostale značajne znanstvene i stručne dužnosti, bio je i predsjednik Hrvatskoga filološkoga društva u dva mandata (1988–92), kada se Društvo posebice isticalo u borbi za hrvatski jezik i uporabu njegova nacionalnog imena. Jedan je od pokretača časopisa Umjetnost i dijete i njegov glavni urednik (1969–73), a 35 godina (do 2011) uređivao je najdugovječniji ilustrirani književni list za djecu Radost. Jedan je od urednika časopisa → Kaj i suradnik od 1969, suurednik časopisa Kolo, dopredsjednik → Kajkavskoga spravišča i voditelj Kajeve Tribine. Jedan je od inicijatora manifestacija Zbor malih pjesnika u Zlataru i Smotra dječjega kajkavskoga pjesništva »Dragutin Domjanić« u Svetome Ivanu Zelini i u obje je, od njihova osnutka 1970. i 1971, stalni član ocjenjivačkoga suda.

S 30-ak djela, i to dvanaest književnih monografija, knjiga studija i eseja (od kojih čak devet iz kajkavskoga korpusa), te šest antologija kajkavske i jedanaest dječje književnosti, po ocjeni M. Šicela, »središnja je ličnost kajkavske književne povijesti« za XIX. i XX. st. i suvremeni kajkavski enciklopedist. Među najznačajnijim je povjesničarima i teoretičarima hrvatske književnosti – nastavljajući književnopovijesni niz Varaždinaca (Vatroslav Jagić, I. Kukuljević Sakcinski, Branko Vodnik, Ivan Milčetić, F. Galinec, M. Šicel). Znanstvenoistraživačka su mu polja interesa: novo vrednovanje kajkavskoga konteksta hrvatske književnosti, dječja kreativnost i obrazovanje te književnost za djecu, pristup »fenomenu Krleža« i »jeziku hereze« njegovih Balada u funkciji »pjesničke sinteze«, te širi trilogijski varaždinski (garestinski) književni korpus, značajan za cjelinu hrvatske književnosti i kulture (Garestinski panopticum, 2007; Garestinski hortus verbi, 2010; Garestinski gartlic rieči, 2014).

Autor je temeljnih književnopovijesnih monografija i nezaobilazne teorijske literature (Kajkavski kontekst hrvatske književnosti, 1985; Modernohrvatsko kajkavsko pjesništvo, 1985; Ignis verbi kajkavicae, 2007; Književnopovijesni ogledi i pogledi, 2007), osobito antologija s područja kajkaviane (Horvacka zemlica, 1971; Ogenj reči: Antologija hrvatskoga kajkavskoga pjesništva, 1986; Ogerliči reči: Antologija hrvatske kajkavske drame, 1990; Fuga kajkavica haeretica: Trobroj časopisa Kaj /2–3–4/1993./ u povodu 100. obljetnice rođenja Miroslava Krleže /1893.–1981./, 1993; Rieči sa zviranjka: Antologija moderne kajkavske lirike 20. stoljeća, 1999; Ruožnik rieči: Antologija hrvatske kajkavske proze, 1999), u kojima sagledava dijakronijsko, stilsko i žanrovsko bogatstvo kajkavske književnosti kao temelja hrvatske kulture i umjetnosti. Pisao je eseje i studije o kajkavskim autorima: o G. Krklecu (Gesta, 1982, 8–9; Varaždinski književni zbornik, 2003, sv. 7; Kaj, 2008, 1–2), J. Leskovaru (Zbornik radova o Janku Leskovaru, 1992, 1993), D. Domjaniću (Izraz, 1973, 11–12; Kaj, 1983, 1), F. Galoviću (Republika, 1975, 7–8; Forum, 1988, 3–4; Kaj, 2003, 1–2), A. Mihanoviću (Kaj, 1970, 5), Z. Bukovini (Kaj, 1994, 6), I. Kukuljeviću Sakcinskome (Kaj, 2005, 4–5), S. Draganiću (Kaj, 1969, 9), I. Kalinskome (Kaj, 1983, 4; 2005, 6), E. Fišeru (Kaj, 1996, 4), D. Ulami (Kaj, 2012, 6), S. Dominiću (Kaj, 1969, 5), V. Jačmenici-Jazbec (Kaj, 1969, 7–8), A. Vokaun-Dokmanović (Kaj, 1970, 11), a trajna mu je zaokupljenost M. Krleža (Kaj, 1970, 12; 2003, 1–2, 4–5; 2013, 4–5; Radovi Zavoda za slavensku filologiju, 1982; Varaždinski zbornik, 1983; Forum, 1985, 7–8; 1993, 7–9). Objavio je mnogobrojne tekstove o dječjim piscima, raščlambe i interpretacije djela pisaca novije hrvatske književnosti, te priredio više kritičkih izdanja njihovih izabranih djela (Ivana Brlić Mažuranić, Jagoda Truhelka, F. Galović, M. Krleža, G. Krklec, Vjekoslav Majer, Dragutin Tadijanović, S. Jakševac, Nada Iveljić). Suautor je i velikoga broja školskih čitanki za osnovne i srednje škole, autor niza izbora i zbornika recitacija te dramskih tekstova za škole, među kojima su Žubor riječi (1992) i Razigrane riječi (1994). Priređivač je najznačajnijih antologija hrvatske dječje književnosti: Sunčeva livada djetinjstva (1979, 1990), Od riječi do igre (1985), Lijet Ikara (1987, 1990), Začarani pijetao (1990), Harlekin i krasuljica (1990), Obasjani svjetionik (1990), Čudesan grad (1991), Prozori djetinjstva (1–2, 1991).

Dobitnik je mnogobrojnih nagrada i priznanja te dvaju odlikovanja RH (za zasluge u kulturi 1991. odlikovan je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića, a za zasluge u prosvjeti 2012. Redom Danice hrvatske s likom Antuna Radića).

LIT.: Novo vrednovanje kajkavske književnosti (Tribina Kajkavskoga spravišča uz 70. obljetnicu života i 50 godina književno-znanstvenoga rada Jože Skoka), Kaj 34(2001) 1–2. • B. Pažur, Književnoznanstveno djelovanje i korpus Kajkaviane Jože Skoka u časopisu Kaj i Kajkavskom spravišču, Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, 18(2007) • E. Fišer (prir.), Joža Skok: prilozi povijesti hrvatske kajkavske i dječje književnosti (zbornik radova), Varaždinske Toplice–Varaždin 2016.

B. Pažur