Brdovec (područje Općine)

karta Općine

grb Općine

zvonik župne crkve sv. Vida Mučenika i zvonik prigrađene kapele sv. Barbare

Brdovec, općina u sjeverozapadnome dijelu Zagrebačke županije između grada Zaprešića i hrvatsko-slovenske granice; obuhvaća 37,2 km² površine. Pretežito nizinsko područje uz rijeku Savu na jugu i njezin pritok Sutlu na zapadu, dok na sjeveru zahvaća južni dio Marijagoričkoga pobrđa. Općinsko sjedište i najveće naselje je → Brdovec (2848 stanovnika). Ostala naselja (broj stanovnika, 2021): Donji Laduč (814), Drenje Brdovečko (587), Gornji Laduč (788), Harmica (245), Javorje (655), Ključ Brdovečki (548), Prigorje Brdovečko (1340), Prudnice (655), Savski Marof (16), Šenkovec (664), Vukovo Selo (408), Zdenci Brdovečki (1169). Ukupno 10 737 stanovnika; stanovništvo je 2011–21. bilo u padu (-3,6%). Ponajviše je zaposleno u uslužnoj djelatnosti i prerađivačkoj industriji (→ Kvasac d.o.o., Pliva d.o.o.), građevinarstvu i ugostiteljstvu. Polovica zaposlenih radi u Zagrebu, a dio i u Zaprešiću. Gospodarsku važnost ima i vinogradarstvo.

Općina obuhvaća župu sv. Vida Mučenika (zaštitnika općine čiji se lik nalazi i u grbu) sa sjedištem u Brdovcu. Jedna je od najstarijih župa u Zagrebačkoj nadbiskupiji, utemeljena 1334. Uz više manjih kapela i raspela, značajni sakralni spomenici su kapele sv. Leonarda u Laduču (1835), Kraljice Mira u Drenju (Denzler, 1942), Srca Isusova u Ključu (1920) te sv. Josipa u Prigorju. Na području općine nalaze se tri osnovne škole: Pavla Belasa u Brdovcu, Ivana Perkovca u Šenkovcu s područnom školom Drenje te Ivane Brlić Mažuranić u Prigorju Brdovečkome s područnom školom u Laduču. Školstvo ima dugu tradiciju od kraja XVIII. st., a važnu je ulogu u razvoju školstva odigrao prosvjetitelj P. Belas. Na području općine djeluju (u Prigorju i Brdovcu) dvije podružnice dječjega vrtića Maslačak iz Zaprešića. Dom zdravlja djeluje u Brdovcu, a ambulanta u Prigorju. DVD-i djeluju u čak 10 mjesta: Vukovo Selo, Harmica, Šenkovec, Ključ, Drenje, Laduč, Prigorje, Zdenci, Brdovec te profesionalna jedinica u okviru Plive. Brdovečko područje poznato je po utrkama u motokrosu. Prve utrke održavale su se u Prudnicama na stazi koja se nazivala Za Grabom, a potom od 1961. na Pepačevu brigu u Prigorju Brdovečkome, gdje se natjecanje održavalo za Uskrs. Od osamostaljenja Hrvatske ta tradicionalna manifestacija i turistička atrakcija odvija se na Uskrsni ponedjeljak u organizaciji Auto-moto društva Savski Marof.

Tragovi naseljenosti brdovečkoga kraja (→ Muzej Brdovec) sežu daleko u prošlost (rimska iskopina u Drenju). U srednjem vijeku pripadao je stubičko-susedgradskome vlastelinstvu i imao važnu ulogu u pripremi Seljačke bune 1573. Brdovečka općina, odnosno sučija (judicatus Berdowecz), bila je najveća jedinica u okviru vlastelinstva. Nakon podjele stubičko-susedgradskoga vlastelinstva 1574, počinje usitnjavanje posjeda. Posjede su imale velikaške obitelji Zrinski, Čikulin, Sermage, Rauch, Jelačić i Rattkay. Iz brdovečkoga kraja potječe pet hrvatskih banova i više biskupa. Među znamenitim župnicima brdovečke župe valja izdvojiti A. A. Baričevića i P. Belasa. Na Prvoj hrvatsko-slavonskoj gospodarskoj izložbi 1864. plemići i seljaci iz Brdovca izlagali su svoje proizvode. Željeznička pruga izgrađena je kroz brdovečki kraj 1862. i podijelila ga je na sjeverni i južni dio. Izgradnja pruge omogućila je industrijalizaciju i dobru povezanost sa Zagrebom i Zaprešićem, koji je u XX. st. izrastao u gradsko središte brdovečkoga kraja. Od kulturnih spomenika najvažniji su dvorac → Januševec, spomenik nulte kategorije, jedan od najljepših klasicističkih dvoraca u Hrvatskoj, s engleskim perivojem, dvorac → Lužnica, te dvorac Vranyczany-Dobrinović (→ Laduč, Gornji) s perivojem francuskoga tipa.

Općina je, osim cestovno, sa Zagrebom povezana i prigradskom prugom (najstarija pruga u Hrvatskoj) sa stanicama u Brdovcu, Savskome Marofu, Laduču i Harmici. Sa samoborskom stranom preko Save povezana je skelom. Prije Prvoga svjetskog rata »upravna općina Brdovec u Zaprešiću« obuhvaćala je područje današnjih općina Brdovec, Marija Gorica, Pušća (izdvojena 1909) i grada Zaprešića; od 1962. do 1992. područje današnje općine bilo je u sastavu općine Zaprešić. Današnja općina proglašena je 1993. Dosadašnji načelnici: Mato Matošević (1993–94), Stjepan Esih (1994–98), Mladen Debeljak (1998–2009) i Alen Prelec (od 2009).

LIT.: M. Slukan-Altić, Brdovečki kraj u katastarskim izvorima 1862. godine, Brdovečki zbornik, 1(2002) • S. Zrinjan (ur.), Općina Brdovec, Brdovec 2017. • ista (ur.), Brdovec 1993 – 2023: Općina, život, ljudi, Brdovec 2023.

M. Ivanjek